Saudijska Arabija središte visokotehnološke proizvodnje?

„Made in Saudi Arabia" – ovaj prijedlog se popularizira otkad je američki predsjednik Donald Trump uveo visoke carine na robu proizvedenu u Kini i drugim azijskim zemljama.

„Saudijska Arabija trebala bi upravo sada poslati svoje trgovinske predstavnike u Trumpovu administraciju i pitati: 'Što vam je Kina pružala? Recite nam što je to i mi ćemo to proizvesti u Saudijskoj Arabiji'“, rekla je u aprilu za medij Middle East Eye, Ellen Wald, povjesničarka i autorica knjige iz 2018. „Saudi, Inc.: Potraga za profitom i moći Arapskog kraljevstva“.

Kina i druge zemlje, uključujući Vijetnam i Tajland, glavna su središta proizvodnje s mnogim multinacionalnim tvrtkama, od Adidasa do Applea, koje tamo proizvode sve, od prijenosnih računala do trenirki. No, u aprilu im je Trumpova administracija nametnula veće carine.

Druge su nacije uspjele izbjeći najstrože Trumpove carine. Većina zaljevskih država, uključujući Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate, dobila je samo 10% carina.

Jedna od opcija koju su tvrtke koristile kako bi izbjegle visoke carine u nedavnoj prošlosti bila je preusmjeravanje na proizvodnju u zemljama s niskim carinama. Za mnoge međunarodne tvrtke to je počelo prije nekoliko godina kako su rasle trgovinske napetosti između SAD-a i Kine - to je dio razloga zašto Vijetnam i Tajland tako dobro posluju u ovom sektoru. 

Sljedeće 'ključne zemlje' na Bliskom istoku?

I Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati pokušavaju diverzificirati svoja gospodarstva od nafte i unaprijediti proizvodnju, posebno u visokotehnološkom sektoru. UAE ima Operation 300 milijardi, koja je pokrenuta 2021. godine i odnosi se na povećanje doprinosa lokalnog industrijskog sektora nacionalnom dohotku na 300 milijardi dirhama UAE (72 milijarde eura). Saudijska Arabija ima Vision 2030, sa sličnim fokusom na rast lokalne proizvodnje i industrije. 

Već je bilo izvješća o nekim od najvećih svjetskih tehnoloških tvrtki, uključujući američke brendove Dell i HP, koje traže lokacije za nove tvornice u Saudijskoj Arabiji. Kineska tvrtka Lenovo tamo gradi tvornicu za montažu računala i servera, a saudijska tvrtka Alat - koju država financira s oko 100 milijardi dolara (88 milijardi eura) - surađuje s japanskom SoftBank grupom na industrijskoj robotici, koja bi se kasnije mogla koristiti na montažnim trakama, rješavajući lokalni nedostatak radne snage. Saudijci su očito također privlačili kineski Foxconn, glavnog dobavljača Appleovih iPhonea, i tajvanski Quanta, koji proizvode računala i računalne dijelove za tvrtke poput Della.

„Deseci zemalja nastoje iskoristiti visoke carine azijskim zemljama koje izvoze u SAD, u nadi da će moći prodrijeti na američko tržište“, rekao je za DW David Butter, suradnik britanskog think tanka Chatham House.

Pozitivne i negativne strane

„Zemlje poput Saudijske Arabije mogle bi se pozicionirati kao relativno sigurna utočišta za tvrtke koje žele izbjeći veće carine ili ublažiti neizvjesnosti koje ih okružuju“, objasnio je Nader Kabbani, direktor istraživanja u Bliskoistočnom vijeću za globalna pitanja sa sjedištem u Kataru (ME Council).

Saudijska Arabija ima mnogo mogućnosti koje bi mogli pomoći da se to dogodi, nastavio je Kabbani.

„Ima velike prirodne resurse, uključujući i naftu. Ima veliko domaće tržište. Smještena je centralno i služi kao most između Azije, Afrike i Europe“, rekao je Kabbani za DW. „A njezina vlada aktivno podržava napore za ekonomsku diverzifikaciju. Također ima relativno dobro razvijenu infrastrukturu (i) spremna je privući radnike migrante svih profila." 

Regija doista ima neke prednosti, složio se Frederic Schneider, neovisni politički konzultant i viši nerezidentni suradnik, također u ME Council. Kabbanijevom popisu prednosti dodao je veliku logističku industriju zaljevskih država, niske ili nikakve poreze i činjenicu da su lokalne valute vezane uz slabljenje američkog dolara, što znači da bi njihov izvoz mogao postati jeftiniji i stoga konkurentniji. 

No, postoji i jednako dug popis potencijalnih nedostataka, uključujući i oštru konkurenciju. 

„Postojeća proizvodnja je još uvijek relativno nerazvijena i uglavnom ograničena na sektore koji se nasljanjaju na sektor ugljikovodika“, rekao je Schneider za DW. Ako Saudijci žele konkurirati u visokotehnološkoj proizvodnji, suočit će se sa zemljama poput Kine, Južne Koreje, Tajvana, Japana, Njemačke i Švicarske. U sektorima niže tehnologije natječu se s Malezijom, Indonezijom i Vijetnamom.

„I dok te zemlje pate od različitih nedostataka... one imaju desetljeća iskustva, postojeću infrastrukturu te veliko domaće tržište i ljudski kapital“, istaknuo je Schneider.

Postoje i drugi negativni čimbenici, nastavio je Schnieder. To uključuje rastuće kulturološke probleme jer sve više stranaca radi u ranije konzervativnim zajednicama Perzijskog zaljeva, klimatske promjene koje uzrokuju brže zagrijavanje regije od drugih i stalnu geopolitičku neizvjesnost oko mogućih sukoba između, na primjer, Irana i SAD-a.

„Rizici projekata također su znatni“, dodao je Schneider. „Iako regija želi predstaviti tehnološke 'prvenstva', mnoga se ne ostvare.“ Istaknuo je neuspješne taxi-dronove i putovanja putem hyperloop-a, kao i pogrešna ulaganja u kriptovalute te napuštene ili smanjene građevinske projekte.

Grupa pod nazivom Never Neom također je oštro kritizirala ove planove. „Ono što postoji (od saudijskih planova) su nejasne najave ulaganja - uglavnom vezane za strana partnerstva i projekte koji su još uvijek na papiru", piše Never Neom na svojoj web stranici. 

Aktivistička grupa, koja prosvjeduje protiv velikih planova za futuristički saudijski grad Neom, prethodno je imala blokiranu Facebook stranicu zbog „neautentičnog ponašanja“ povezanog s političkim protivnicima saudijske vlade. Ipak, izjave grupe nude neke od rijetkih protuargumenata dominantnijem plaćenom sadržaju na internetu o saudijskoj proizvodnoj snazi.

Trgovinski rat nadmašuje sve

Je li sve to samo hype? Odgovor vjerojatno leži negdje u sredini. Vlade Saudijske Arabije i UAE-a zasigurno grade više tvornica i vide da aktivnosti koje nisu povezane s naftom svake godine sve više doprinose nacionalnom dohotku. Ali čak i ako dođe do neke vrste zaokreta prema zemljama Perzijskog zaljeva, više međunarodne tarife i mogući trgovinski rat i dalje bi potkopali sve benefite, tvrde stručnjaci.

Zaljevske države ostaju bez novca za ulaganje u svoje velike planove zbog nižih cijena nafte, a u Saudijskoj Arabiji domaće oporezivanje je zbog toga poraslo. Kako je Schneider istaknuo, "to bi moglo ugroziti troškovnu prednost specijalnih ekonomskih zona". Globalno usporavanje će dodatno sniziti cijene nafte, kao i utjecati na ulogu regije kao logističkog središta, smatra on.

"Globalni trgovinski rat, rezultirajuće ekonomsko usporavanje i gubitak prihoda od nafte vjerojatno bi nadmašili sve koristi koje proizlaze iz toga što ionako služi kao središte s niskim tarifama za poslovanje", rekao je Kabbani.