Hoće li SAD uskratiti EU obavještajne podatke?

U Evropskoj uniji raste zabrinutost da bi uskoro moglo doći do smanjenja dotoka informacija iz SAD-a, koje su ključne za sprječavanje terorističkih napada i zaštitu od mogućih ruskih napada na NATO članice. U evropskim sigurnosnim institucijama i vojsci postavlja se pitanje šta će se desiti ako nova Trumpova administracija zaista smanji saradnju. Nije tajna da je Evropa zavisna od američkih oružanih snaga i obavještajnih službi. Zato postoji velika bojazan da će se u drugom Trumpovom mandatu mnoge stvari promijeniti: Šta ako SAD uskoro budu dijelile manje informacija –  kako unutar NATO-a, tako i bilateralno - između obavještajnih službi? I šta ako dođe do povlačenja vojnih jedinica iz Evrope?

Novi američki ministar odbrane Pete Hegseth je prilikom posjete NATO sjedištu u Briselu ove sedmice jasno iznio stav SAD-a prema zapadnoj vojnoj alijansi. Njegova zemlja će i dalje ostati posvećena NATO-u, ali „ SAD više neće tolerisati neuravnotežen odnos koji potiče zavisnost", rekao je Hegseth. Evropa mora preuzeti odgovornost za vlastitu sigurnost.

Bitne posljedice za evropsku sigurnost

Šta to znači za Njemačku i druge evropske države, pokazuju istraživanja WDR-a i NDR-a. Čak i djelimično povlačenje SAD-a iz određenih oblasti imalo bi značajne posljedice po evropsku odbrambenu sposobnost. To ilustrira interna analiza Ministarstva odbrane Njemačke koja se odnosi na NATO i datira iz 2023. godine. U njoj je prikazano koliki je doprinos svake države članice zajedničkim obavještajnim, posmatračkim i izviđačkim aktivnostima (Joint Intelligence, Surveillance and Reconnaissance – JISR) u ovom vojnom savezu. Ove aktivnosti uključuju različite izvore i oblike vojnog prikupljanja informacija poput izviđačkih aviona odnosno aviona za elektronsko osmatranje terena, dronova, satelita, tehničkog nadzora i ljudskih resursa – od morskog dna do svemira.

Između ambicija i realnosti

U 2023. godini udio SAD-a u ovim JISR aktivnostima NATO-a iznosio je 76 posto, dok je njemački doprinos bio samo jedan posto. Ambicije Bundeswehra na ovom području, kako je navedeno u izvještaju Ministarstva odbrane, u suprotnosti su s realnošću. Njemačka takođe doprinosi manje od nekih drugih evropskih država. Doprinos Norveške i Velike Britanije u obavještajnim aktivnostima je, na primjer, po šest posto. Portparol Ministarstva odbrane nije želio da komentariše konkretan njemački doprinos NATO-ovim izviđačkim aktivnostima, navodeći da se iz "operativnih sigurnosnih razloga i zbog obavještajnih pitanja" ne mogu davati detaljne informacije o njemačkom učešću.

Obavještajna saradnja i borba protiv terorizma

Saradnja, podjednako važna kao i vojna, kooperacija je u oblasti odbrane protiv terorizma, navodi se u sigurnosnim krugovima u Njemačkoj - iako ne postoje zvanični podaci o tome koliko je terorističkih napada spriječeno zahvaljujući američkim obavještajnim podacima, Savezna služba za borbu protiv kriminala (BKA) je na upit odgovorila da je od 2010. godine spriječeno 26 mogućih napada, od čega su za sedam bile presudne informacije stranih obavještajnih službi.

Tu se moraju uzeti u obzir i informacije koje nisu poslane BKA, već njemačkim obavještajnim službama. U sigurnosnim krugovima tvrde da je većina planiranih napada osujećena uz pomoć informacija iz SAD.

Obaveza razmjene informacija

Evropske obavještajne službe već neko vrijeme strahuju da bi nova Trumpova administracija mogla promijeniti pravila igre. Tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata bilo je mnogo prijetnji iz Bijele kuće, poput one koju je iznio tadašnji američki ambasador u Berlinu Richard Grenell, tražeći isključenje Huawei tehnologije iz njemačkih mreža, uz prijetnju ograničavanja sigurnosne saradnje. Međutim, uprkos prijetnjama, saradnja na operativnom nivou ostala je stabilna. Jedan od razloga za to je američka politika "dužnosti upozorenja" (duty to warn), koja obavezuje američke službe da upozore čak i neprijateljske države, poput Rusije i Irana, na predstojeće terorističke napade. Tako su, na primjer, SAD u proljeće 2024. upozorile Rusiju na islamistički teroristički napad, a nekoliko dana kasnije više od 100 ljudi ubijeno je u napadu IS-ovih džihadista na koncertnu dvoranu u Moskvi.

Duboke promjene

Međutim, sada u američkim obavještajnim službama dolazi do velikih promjena. Trump ne samo da postavlja svoje ljude na vodeće pozicije u Pentagonu, CIA-i i FBI-u, već vrši i masovne smjene osoblja. CIA agentima već su ponuđene masovne otpremnine, dok nekim FBI istražiteljima čak prijeti krivično gonjenje zbog njihovog učešća u ranijim istragama, poput one o napadu na Kapitol 6. januara 2021.

Nova politička situacija u SAD-u, ali i ruska agresija na Ukrajinu, već su doveli do manjih prilagođavanja u evropskim sigurnosnim strukturama. Na primjer, u Berner Klubu – malo poznatom savezu evropskih obavještajnih službi koje djeluju u unutrašnjosti zemlje – više puta se razgovaralo o mogućim promjenama u saradnji sa SAD-om. Njemačka, koju tu predstavlja Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka (BfV), čak je pokrenula reformu ove obavještajne mreže kako bi Evropljani postali samostalniji i nezavisniji.

Neke zemlje žele da idu još dalje: predstavnici baltičkih zemalja, Poljske, Skandinavije i Češke navodno rade na novom formatu za brzu i obimnu razmjenu obavještajnih podataka o Rusiji, posebno u oblasti kontrašpijunaže. Zvanične izjave ovih zemalja o tome nisu bile dostupne.

Nepovjerenje među Evropljanima

Neki obavještajni izvori tvrde da je ovo povezano s rastućim nepovjerenjem prema određenim državama unutar evropske obavještajne zajednice zbog njihove bliskosti s Rusijom. Mađarska se već duže vrijeme smatra problematičnom, a sada se to odnosi i na Slovačku. Austrija je tek nedavno ponovo postala punopravni član Berner Kluba, nakon što je godinama bila pod sumnjom zbog sigurnosnih propusta i bliskih veza bivše vlade s Rusijom. To je konflikt koji bi se mogao ponoviti sa vladom na čijem čelu je FPÖ.

Krajem prošle godine je tadašnja američka direktorica nacionalnih obavještajnih službi Avril Haines otputovala u Brisel na oproštajni sastanak s predstavnicima obavještajnih službi NATO-a. Tom prilikom upozorila je Evropu da se pripremi za značajne promjene pod novom američkom administracijom. Njena poruka bila je jasna: Evropljani moraju izgraditi vlastite kapacitete i smanjiti zavisnost od informacija koje dolaze s druge strane Atlantika.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu