Gostujući članak: Transatlantski rascjepi na Balkanu

Bivši glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg redovito je upozoravao na opasnost od zamrznutih sukoba u Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Sada njegov nasljednik Mark Rutte posjećuje dvije zemlje po prvi put otkako je preuzeo dužnost u oktobru 2024. 10. marta 2025. prvo će otputovati u glavni grad BiH Sarajevo, a sutradan u Prištinu, glavni grad Kosova. Posjeta se odvija u atmosferi transatlantskog rascjepa koji postavlja izazove bez presedana europskom sigurnosnom poretku - ne samo na Zapadnom Balkanu, čija ga nedovršena transformacija i integracija u EU čine bolnom tačkom kontinenta.

Na Kosovu, NATO snage KFOR osiguravaju mir i granice od završetka rata 1999. godine. Međunarodne mirovne snage također su raspoređene u Bosni i Hercegovini od Daytonskog mirovnog sporazuma 1995. godine, a predvodi ih EU od 2004. godine. Više od 20 godina nakon završetka rata povlačenja europskih vojnika nema na vidiku – naprotiv. Od početka ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, regija je ponovno postala u središtu globalne pozornosti, posebice jer je napeta sigurnosna situacija pogoršana zbog globalnih geopolitičkih promjena posljednjih godina.

Napeta sigurnosna situacija

Od Daytona, Bosna i Hercegovina je podijeljena na dva entiteta koji imaju široku autonomiju, ali zajedno upravljaju na državnoj razini: Federaciju, u kojoj uglavnom žive Bošnjaci i bosanski Hrvati, i Republiku Srpsku, s većinskim etničkim srpskim stanovništvom. Potonja, pod svojim predsjednikom Miloradom Dodikom, koji već godinama vodi militantnu nacionalističku politiku, teži odcjepljenju od države Bosne, što je potez koji je oštro kritiziran u međunarodnoj javnosti. 

Dodik je pod američkim sankcijama, a prvostepenom presudom Suda BiH  u februaru je osuđen na zatvorsku kaznu i šest godina zabrane obnašanja političkih dužnosti. No, on ne priznaje presudu i u tome ga podržavaju srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i mađarski premijer Viktor Orban.

Dobre odnose Dodik održava i s Kremljom. Dana 9. januara 2025. godine, kao i svake godine, u Banjoj Luci je održana parada policijskih snaga Republike Srpske uz sudjelovanje Srbije i Rusije. Time se želi obilježiti dan kada je 1992. godine proglašena Republika Srpska - tadašnja nelegalna secesija bila je jedna od prekretnica na putu do rata u BiH. Vrhovni sud BiH zabranio je obilježavanje 9. januara kao dan sjećanja.

Napetosti na Kosovu

Na Kosovu, vlada u Prištini provodi korištenje jedinstvenih nacionalnih simbola i institucija od 2021. Ta bivša srpska pokrajina, većinski naseljena etničkim Albancima, 2008. godine proglasila je neovisnost od Srbije, koju Srbija do danas nije priznala. Kao rezultat toga, središnjim javnim institucijama poput obrazovanja i zdravstva, posebno na pretežno etnički srpskom sjeveru, i dalje se upravljalo iz Beograda, a tamo su se umjesto koristili srpski vlastiti dokumenti i srpski dinar, umjesto eura koji se koristi na Kosovu.

Kada je sadašnja vlada pod premijerom Albinom Kurtijem počela zaustavljati ovu praksu, u pograničnom području su se ponavljale pobune i blokade, koje su podržavali radikalni nacionalisti iz Srbije i srpska država. Godine 2022. gotovo svi srpski zastupnici i državni službenici u policiji i pravosuđu podnijeli su ostavke, a lokalni izbori u sjevernim pokrajinama bojkotirani su dva puta zaredom. 2023. godine je EU stoga odlučila o političkim i ekonomskim mjerama protiv Kurtijeve vlade.

U septembru 2023. izveden je teroristički napad srpskih militanata s Kosova i iz Srbije u blizini samostanaBanjska na sjeveru Kosova, pri čemu su ubijeni kosovski policajac i trojica napadača. Kao rezultat toga, prisutnost kosovskih snaga sigurnosti na sjeveru je masovno povećana i postavljeni su kontrolni punktovi, dok je uvoz srpske robe zaustavljen. Kao rezultat svih ovih događaja, međunacionalni odnosi su lošiji nego što su bili dugo vremena. Vučić i Kurti optužuju jedan drugog dok blokiraju dijalog između dviju zemalja koji vodi EU. 

Strah za američka sigurnosna jamstva

Osim ovih napetosti, Bruxelles strahuje od prijetnje povlačenja Sjedinjenih Država iz Europe, uključujući njihov kontingent od oko 600 vojnika u KFOR-u. Iako su europske države od jugoslavenskih ratova imale sve važniju ulogu u regionalnoj stabilnosti, uvijek su ovisile o potpori Sjedinjenih Država. Iako sam Rutte kaže da ne vidi razloga za brigu da bi moglo doći do brzog povlačenja trupa, ovaj se scenarij ne može isključiti s obzirom na sve više eskalirajuću retoriku nove američke administracije pod predsjednikom Donaldom Trumpom. Osim toga, lokalni nacionalisti poput Dodika osjećaju se ohrabreni Trumpovim stilom vodstva i nadaju se potpori.

Na primjer, 2018. prva Trumpova administracija podržala je planove za razmjenu teritorija između Kosova i Srbije. Plan je bio zamijeniti područja na Kosovu pretežno naseljena Srbima za područja Srbije pretežno naseljena Albancima.

Dužnosnici američke vlade i Trumpovi ljudi od povjerenja, poput posebnog izaslanika Richarda Grenella, kritikuju Kurtija i traže oslobađanje bivšeg predsjednika Hašima Tačija, kojeg je pred Posebnim sudom Kosova u Haagu optužio upravo onaj tužitelj koji je kasnije bio specijalni istražitelj u SAD-u za slučajeve protiv samog Trumpa. Zamjenica tajnika za medije Pentagona Kingsley Wilson nedavno je napisala na X: „Make Kosovo Serbia again" ("Učinite Kosovo ponovno Srbijom").

Dok je fokus NATO-a u obje zemlje većinom na sukobima, Bosna i Hercegovina i Kosovo su u isto vrijeme središnji za buduću europsku sigurnosnu arhitekturu i NATO. Stoga su u obje države međunarodne misije odgovorne i za obuku lokalnih snaga sigurnosti. Obje zemlje imaju diplomatske misije pri NATO-u u Bruxellesu i nastoje se pridružiti vojnom savezu.

Međutim, Kosovo, čije stanovništvo velikom većinom podržava ovaj cilj, četiri države članice NATO-a ne priznaju kao neovisno. U Bosni i Hercegovini vlada Republike Srpske blokira članstvo u NATO-u. Isto vrijedi i za prorusku vladu u Srbiji, dok su ostale države Zapadnog Balkana Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija već članice NATO-a. Rutteov posjet jasan je signal da NATO drži regiju na oku i da njezina stabilnost ostaje visoki prioritet za Europu i njezine partnere.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu