Globalna studija: Šta ljude zaista čini sretnim?

Koliko smo zadovoljni i šta nas to čini sretnim? Odnos s partnerom, porodica, posao? Bruto nacionalni proizvod neke zemlje ne govori ništa o tome kako se osjećaju ljudi koji u njoj žive. Dakle, sam novac nije ono što ljude čini sretnim. I u bogatim zemljama ljudi mogu biti usamljeni i nezadovoljni.

Istovremeno, potreban je određeni nivo prosperiteta i sigurnosti da bi ljudi bili optimistični i osjećali se ugodno. Da li ćemo i kada biti zadovoljni – to pak zavisi od naših subjektivnih procjena i ličnog blagostanja.

Šta to jedan život čini sretnim i u kojim zemljama su ljudi posebno zadovoljni, istražio je jedan međunarodni tim koristeći nove podatke ankete u sklopu „Global Flourshing Study" (GFS). "Flourshing” (GFS) podrazumijava težnju za životom ispunjenim smislom, radošću i ličnim napretkom.

Naučna potraga za ispunjenim životom

Rezultati objavljeni u časopisu "Nature Mental Health” u velikoj mjeri se razlikuju u zavisnosti od zemlje do zemlje. Pri tome, kako ističu istraživači, nije riječ o rangiranju zemalja. Jer to ne zavisi samo od zemlje, već i od odgovora ispitanika iz obuhvaćenih zemalja. A rezultati iz 22 zemlje ne predstavljaju cijeli svijet.

Ali neke opšte tvrdnje i dalje važe skoro svuda: ljudi koji imaju posao, koji žive u vezi ili koji redovno učestvuju u vjerskim događajima obično imaju ispunjeniji život.

„Razlike među polovima su male; osobe u braku dosljedno izvještavaju o višem nivou 'flourishinga' u poređenju s osobama koje imaju drugačiji bračni status; kod zaposlenih i penzionera su bolji rezultati nego kod nezaposlenih; veći stepen obrazovanja, kao i češće prisustvovanje vjerskim okupljanjima – na primjer bogosluženjima – povezani su s većim nivoom 'flourishinga'", objašnjava Leonie Steckermeier, vanredna profesorka primijenjene sociologije na Univerzitetu Kaiserslautern-Landau, koja pak nije učestvovala u izradi studije.

Globalna anketa protivrječna je Izvještaju o svjetskoj sreći

Pored demografskih podataka i pitanja o djetinjstvu, ispitivani su različiti aspekti života: zdravlje, subjektivni osjećaj blagostanja, smisla života, karakter, socijalni odnosi i finansijska sigurnost.

Iz toga se dobija tzv. "Flourishing" indeks. Koncept "Flourishing" ima za cilj da sveobuhvatno obradi kvalitet svih aspekata života jedne osobe. U tu svrhu je širom svijeta anketirano više od 200.000 osoba iz 22 različite zemlje – između ostalih i u Njemačkoj. I ta istraživanja će se svake godine ponavljati sa istim osobama, kako bi se mogle analizirati promjene tokom protoka vremena.

Istraživači posebno ističu važnost obimne baze podataka iz ove studije, čiji se rezultati dijelomično itekako razlikuju od godišnjeg Globalnog izvještaja o sreći (World Happiness Report - WHP), kaže Hilke Brockmann, asistirajuća profesorika sociologije na Constructor universitetu u Bremenu: „Rang lista zemalja ne podudara sa onom iz ovogodišnjeg Globalnog izvještaja o sreći, u kome se bogate skandinavske nacije (uvijek) nalaze u samom vrhu. S druge strane, Indonezija zauzima prvo mjesto u GFS-u, dok se u WHP-u 2025. našla tek na 83. mjestu."

Sreća u starosti, brige u mladosti

Posebno iznenađujući su rezultati "flourishinga" tokom različitih perioda života: mnogi naučnici koji se bave fenomenom sreće polaze od pretpostavke da dijagram zadovoljstva životom ima oblik slova U.

Međutim, subjektivni osjećaj blagostanja tokom života značajno varira - u zavisnosti od zemlje do zemlje: tako, na primjer, u Australiji, Brazilu, Japanu, Švedskoj i SAD-u "flourishing" raste s godinama. U Indoneziji, Keniji i Turskoj ostaje stabilan tokom cijelog života, dok u Indiji i Tanzaniji s godinama opada.

"To je uzbudljivo i zagonetno. Autori ne mogu ponuditi objašnjenje, osim pretpostavke da se ovdje možda radi o novom trendu."

Nova studija uopšte ne nudi mnogo objašnjenja mogućih uzroka. U njoj nema ni preporuka.
„Zagonetne ostaju i različita specifične razlike među zemljama. To je zato što koncept 'flourishinga' veoma uopšteno govori o kontekstima, bez da ih preciznije razrađuje", kaže Leonie Steckenmeier.
Ipak, prikupljeni podaci mogu pomoći da se nacionalne razlike „precizno razlože i uzročno-posljedično objasne".

Djetinjstvo oblikuje cijeli život

Posebno je tužno i zabrinjavajuće to što mlađe generacije „u svom subjektivnom i mentalnom blagostanju značajno zaostaju za nivoom prethodnih generacija", kaže Steckermeier.

Ukupno gledano, „zabilježen je iznenađujuće nizak nivo 'flourishinga' kod mlađih starosnih grupa. To je, kako navode i sami autori studije, iz naučne perspektive iznenađujuće, a iz političke perspektive zabrinjavajuće."

Nova studija jasno pokazuje koliko je zadovoljstvo životom snažno povezano s mentalnim i fizičkim zdravljem, bliskim socijalnim odnosima te finansijskom i materijalnom stabilnošću.

A „opterećujuće životne okolnosti u djetinjstvu povezane su s nižim nivoom 'flourishinga' u odrasloj dobi", pojašnjava Steckenmeier - kao što su, na primjer, odnos s roditeljima, finansijska situacija u domaćinstvu ili zdravstveno stanje u ranoj mladosti. „Pri tome postaje vidljive i duge sjene ranih dječijih doživljaja - poput zlostavljanja", dodaje sociologinja Hilke Brockmann.

Izvor: The Global Flourishing Study: Study Profile and Initial Results on Flourishing. Nature Mental Health. DOI: 10.1038/s44220-025-00423-5.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu