Global Media Forum 2025: Izgradnja mostova protiv populizma

Autoritarni režimi širom svijeta dobivaju na moći kroz glasan populizam i ograničavanje slobodnih medija. Global Media Forum Deutsche Welleastoga ove godine ima za cilj "prevladati barijere i izgraditi mostove" kako bi se suprotstavio tim populističkim tonovima. To je, u najmanju ruku, moto dvodnevnog medijskog kongresa, koji počinje u ponedjeljak u Bonnu, u Njemačkoj.

Nema više novca od Trumpa: Američk mediji za inozemstvo suočavaju se sa zatvaranjem?

Posjet Stevea Capusa, predsjednika američke medijske kućeRadio Free Europe/Radio Liberty (RFE/RL), pokazuje koliko su sada pod pritiskom slobodni mediji poput javnih televizijskih kuća, čak i u zapadnim zemljama. Američka administracija pod predsjednikom Donaldom Trumpom želi prekinuti financiranje Slobodne Evrope koja ima sjedište u Pragu, u Češkoj. Taj medij je desetljećima stup transatlantskog partnerstva između Europe i SAD-a.

Poput Deutsche Wellea, i RFE/RL emitira necenzurirani sadržaj u zemljama s medijskim tržištima kojima dominira propaganda. „Moramo preživjeti, inače bi ovo bio veliki dar Rusiji i Kini“, kaže izvršni direktor RFE-a Capus. Capus će o tom pitanju razgovarati u Bonnu s Michałom Broniatowskim, čelnikom poljske međunarodne televizije TVP World, Peterom Limbourgom, generalnim direktorom Deutsche Wellea, i Jonathanom Munrom, globalnim direktorom BBC-a.

„Politička nestabilnost raste u mnogim dijelovima svijeta, a posljedice za sve naše gledatelje su ogromne“, rekao je direktor BBC-a Munro. Istodobno, kolege u Sjedinjenim Državama, kaže on, prisiljene su ili zatvoriti ili ograničiti svoje slobodne medije. „Ovo je zabrinjavajući razvoj događaja, posebno jer se dezinformacije i lažne informacije agresivno povećavaju diljem svijeta", kaže Munro. 

Nagrada DW-a za gruzijsku novinarku

Na to nas podsjeća i ovogodišnja dobitnica Nagrade za slobodu govora, godišnje nagrade DW-a za izvanredna postignuća u području slobode medija. Godine 2025. nagrada će pripasti Tamar Kincurašvili iz Gruzije. „Pod okriljem Sovjetskog Saveza nismo imali pravo glasa i bili smo ovisni o totalitarnom sustavu“, rekla je za DW.

„Ali u demokratskoj državi svi građani moraju držati vladu pod kontrolom kako bi sačuvali svoju slobodu. Mediji imaju posebnu odgovornost osigurati održavanje podjele vlasti", kaže ona. Ova novinarka pokazuje kako to čini sa svojom nevladinom Zakladom za razvoj medija u glavnom gradu Tbilisiju. Ona podučava novinare provjeravanju činjenica i podiže svijest o govoru mržnje.

Prevladavanje digitalnih barijera totalitarnih režima

Na brojnim panelima u ovogodišnjem programu GMF-a će se raspravljati o vrlo praktičnim alatima za medijske stručnjake: "Kako autoritarni režimi podižu digitalne zidove – i kako ih prevladati" naslov je jedne panel rasprave. Nakon otvaranja raspravom o generativnoj umjetnoj inteligenciji u novinarstvu prošle godine, GMF 2025 također će se usredotočiti na pitanja etike umjetne inteligencije u novinarstvu. U kojoj je mjeri dopušteno novinarima koristiti umjetnu inteligenciju u svom radu?

Jedan od europskih odgovora na podjele i populizam je proširenje na dodatne države članice. Ukrajina, najnoviji kandidat za proširenje EU, nalazi se usred ruskog agresijskog rata. Stoga se s nestrpljenjem očekuje glavni govor povjerenice EU za proširenje Marte Kos: Hoće li Europska zajednica održati riječ zemlji koju su napale Putinove trupe?

Posjet sirijskog ministra informiranja Almustafe

GMF ove godine također dočekuje sirijskog ministra informiranja Hamzu Almustafu. Nakon svrgavanja Bashara al-Assada, vladara kojeg je podržavao ruski predsjednik Vladimir Putin, budućnost multietničke Sirije je neizvjesna. Almustafa će govoriti o ulozi medija u obnovi Sirije. 

Kako mediji mogu pomoći u prevladavanju barijera kada toliko ljudi, posebno trenutno na Bliskom istoku, pati od rata koji učvršćuje podjele među ljudima? Dokumentarni film u koprodukciji s DW-om o najvećem ratnom zločinu u Europi od Drugog svjetskog rata traži odgovore. "Snimka Srebrenice – Od tate za Alisu" naziv je filma autorice Chiare Sambuchi, koji će premijerno biti prikazan na DW-u tijekom GMF-a.

Protagonistica, Alisa, imala je devet godina kada su njezina oca, jednog od više od 8000 dječaka i muškaraca iz UN-ove zaštićene zone Srebrenice u istočnoj Bosni, ubile srpske snage u masakru koji je trajao nekoliko dana prije 30 godina.

VHS kazeta prokrijumčarena iz Srebrenice

Alisa sada živi s kćeri i majkom u Saint Petersburgu na Floridi. Tokom rata u Bosni i Hercegovini 1992.-1995., roditelji su je odveli na sigurno preko granice kod bake i djeda s majčine strane u Srbiji. Njeni majka, Srpkinja, i otac ostali su u Srebrenici.

Njezin otac, amaterski filmaš i filmofil, snimao je svakodnevni život u opkoljenom gradiću tijekom više od trogodišnje blokade UN-ove zaštićene zone Srebrenice. U snimci se on više puta izravno obraća svojoj kćeri. Uspijeva joj poslati VHS kasetu prije nego što su Srebrenicu zauzele srpske trupe pod vodstvom bosansko-srpskog generala Ratka Mladića.

Za Alisu, kao kćer majke Srpkinje i oca Bošnjaka iz Bosne kojeg su ubili Srbi, izgradnja mostova i prevladavanje barijera su od vitalnog značaja. "Alisa je odlučila ne zauzeti stranu", rekla je autorica filma Sambuchi za DW. Ključ za Alisu, kaže Sambuchi, jest ustati "protiv ove strašne vjerske, etničko-vjerske mržnje i svega što ona podrazumijeva".