Glad Italije za drvetom ugrožava albanske šume

"Nemojte ići tamo, poješće vas medvjed!" To je bilo upozorenje četvorice muškaraca koje smo sreli u selu Lekbibaj u regiji Tropoja, u sjevernoj Albaniji.

Naš cilj je naselje Vrana e Madhe, gdje su se prije otprilike dvije godine stanovnici suprotstavili nezakonitoj sječi šuma u tom području.

Uprkos prekomjernoj eksploataciji koja se tokom protekle tri decenije dogodila u šumama ove zapadnobalkanske zemlje, ovdje još uvijek ima stabala bukve - vrste drveta koja je posebno tražena u drvnoprerađivačkoj industriji.

Vidimo brojne kamione natovarene ogromnim trupcima. Ne mogu se previdjeti brojne iskrčene površine predviđene za transportna vozila, kao ni stariji i svježiji tragovi masovne sječe.

U svrhu zaštite šumskog fonda, Albanija je 2016. godine usvojila moratorijum. Njime se zabranjuje sječa autohtonih šuma u komercijalne svrhe do 2026. Dozvoljena je samo sječa ogrjevnog drveta za potrebe porodica i javnih ustanova, poput škola i vrtića.

Moratorijum bez efekta?

Uprkos moratorijumu, širom zemlje se mogu vidjeti pilane koje neformalno rade i u većini slučajeva one nisu ni zakonski registrovane. Ali i firme koje posjeduju dozvole za sječu drveta za ogrjev zloupotrebljavaju situaciju.

"One na svoje kamione tovare bukovo drvo najboljeg kvaliteta. Parcele za koje su te firme dobile dozvole za sječu ostaju netaknute, dok se sječa vrši na područjima sa najkvalitetnijim drvetom. Pri tome se ne poštuju nikakva pravila. Oni sijeku šta hoće", kaže Ahmet Mehmeti, inžinjer šumarstva.

Prema albanskom zakonu, lokalne samouprave kontrolišu sve aktivnosti u šumi - a time i upotrebu drveta.

"Imamo sporadične slučajeve bespravne sječe, ali ne možemo reći da je to široko rasprostranjena pojava", kaže Pjeter Imeraj iz Opštine Lekbibaj. Njegov posao je da informiše lokalnu zajednicu o potrebi za ogrjevnim drvetom tokom zimske sezone. Na bazi tih informacija, lokalna zajednica donosi odluke.

"Mi firmama ne izdajemo dozvole za sječu ogrjevnog drveta, već se taj proces odvija putem raspisivanja tendera”, objašnjavaju iz opštinske uprave. Oni nam, pak, ne daju nikakve informacije o detaljima ugovora s firmom Alxhef koja je pobijedila na tenderu, već nas upućuju na internet-tranicu albanske Službe za javne nabavke.

Tamo saznajemo da se ta firma jedina prijavila na tender. A tenderi sa samo jednom ponudom, među ekonomskim stručnjacima, smatraju se signalom upozorenja.

"Mi smo proveli sve što je u ugovoru bilo utvrđeno. Samo smo sjekli već mrtvo i suho drveće i nismo sjekli ili transportovali drvo izvan ugovorom predviđenih okvira”, kaže Xhafer Fiora, vlasnik Alxhefa. Ovaj privatnik posjeduje dugogodišnje iskustvo u drvnom sektoru – kako u proizvodnji, trgovini, tako i u uvozu i izvozu skoro svih vrsta drveta i proizvoda od drveta.

Drvo završava na američkom tržištu?

Glavni kupac za koga Alxhef prevozi drvo više od deset godina je kompanija Minelli Spa, dio italijanske Minelli grupe, koja je osnovana 1937. godine kao proizvođač ogrjevnog drveta.

Danas proizvodi visokokvalitetne drvene proizvode, kao što su kundaci za sportske i rekreativne puške, drške za četke, noževe i metle te komponente za igračke od drveta. Njeni proizvodi se plasiraju na italijanskom i međunarodnom tržištu, pri čemu su SAD jedan od najvećih kupaca.

Poslovne veze firmi Alxhef i Minelli počele su 2012. godine, a jedan od glavnih razloga bili su niski troškovi rada u Albaniji, navodi italijanska kompanija. Iz Minellija tvrde da ništa nisu znali o navodima mještana Tropoja.

Moratorijumom se, kako pojašnjavaju, nije ništa promijenilo u saradnji sa Alxhefom. "Znamo da Alxhef uvozi i iz Crne Gore i sa Kosova", kaže Marcello Minelli, predstavnik italijanskog preduzeća.

U Italiji završava većina drveta iz Albanije

Prema zvaničnim podacima Statističkog zavoda Albanije (INSTAT), trend izvoza drveta u periodu 2012.- 2023. je u blagom padu - iako se to uglavnom odnosi na drveni ugalj. Italija, pak, i dalje ostaje zemlja u kojoj završava većina drvnih i papirnih proizvoda iz Albanije.

Albanija, prema Opservatoriji za ekonomsku kompleksnost, online platformi za vizuelizaciju i distribuciju podataka koja analizira ekonomske aktivnosti, izvozi drvo u Italiju od 1995. godine. Godinu dana prije stupanja na snagu moratorijuma iz 2015. godine, 71,7 posto albanskog drveta završavalo je u Italiji. Iz Opšte carinske uprave Albanije nismo dobili na uvid podatke o uvozu i izvozu drvne građe u protekloj deceniji.

Italija zanemaruje provedbu evropskog zakonodavstva

Uredba Evropske unije o drvetu (EUTR), čiji cilj je borba protiv ilegalne sječe i njenih posljedica, stupila je na snagu 2013. Teoretski, EUTR bi trebalo da znači da nezakonito posječeno drvo više ne smije ući na tržište EU-a. Pored toga, kod drveta koje ulazi u EU, mora biti dokumentovano porijeklo i vrsta.

Međutim, prema italijanskim stručnjacima iz EUTR-a, uredba ima više moralni nego pravni značaj. Davide Pettenella, profesor šumarstva na Univerzitetu u Padovi i bivši savjetnik Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) za Balkan, smatra da "EUTR neće zaustaviti ilegalne aktivnosti iz Albanije".

Razlog: sistem je napravljen da bi se mogli pratiti legalni tokovi trgovine drvetom, kaže Pettenella. Provođenje kontrole je, dodaje on, "gotovo nemoguće" s obzirom na lanac korupcije koji se proteže od ilegalne sječe do carinskih kontrola, mjerenja, prodaje i izvoza.

Izvori u Italijanskoj šumarskoj policiji pojašnjavaju da oni prije svega vrše provjere dokumenata - i da svake dvije godine na licu mjesta samo nasumično uzimaju uzorke.

Moratorijum nije dovoljan

"Tokom posljednjih 20 godina Albanija je izgubila oko 33 posto svoje drvne biomase," kaže Abdulla Diku, inžinjer šumarstva koji godinama prati situaciju u albanskim šumama. Najnoviji izvještaj Global Forest Watcha pokazuje da je Albanija izgubila 6,5 ​​posto ukupnog šumskog pokrivača u posljednje dvije decenije.

Ta tema je sada stigla i do Brisela. Izvještaj EU-a za 2024. o napretku Albanije u zadatim reformama preduzetim kao dio procesa pridruživanja naglašava "probleme provođenja albanskog moratorijuma".

"Nedovoljna provedba albanskih zakona o šumarstvu i sječi šuma i dalje je zabrinjavajuća. Uprkos moratorijumu na sječu, te prakse se i dalje ne kontrolišu", navodi se u izvještaju.

Ovo istraživanje je provedeno zajedno s italijanskom novinarkom Martom Abba uz podršku Evropskog novinarskog fonda (Journalismfund Europe).

Ovaj tekst je prethodno objavljen na njemačkom jeziku. 

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu