Gaza: Civili snose najveći teret izraelskog rata

Izrael nastavlja pojačavati pritisak na Gazu. U srijedu je izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio da izraelske snage uspostavljaju novi sigurnosni koridor između gradova Rafah i Khan Younis u južnom dijelu Pojasa Gaze.

„Izoliramo pojas Gaze i postepeno pojačavamo pritisak kako bi nam vratili taoce", rekao je Netanyahu.

U četvrtak je Hamas odbacio prijedlog Izraela za novi prekid vatre i ponovio da će preostalih 59 talaca osloboditi samo u zamjenu za puštanje većeg broja palestinskih zatvorenika, trajni prekid vatre i izraelsko povlačenje iz Pojasa Gaze.

U međuvremenu, prema najnovijem izvještaju Agencije Ujedinjenih nacija za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA), nove naredbe o preseljenju koje je izdao Izrael dovele su do raseljavanja oko 142.000 Palestinaca u periodu između 18. i 23. marta, uključujući i one koji žive u Rafahu.

Prema izjavi Olge Cherevko, glasnogovornice Ureda UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA), više od 60% Gaze sada se smatra „zabranjenom zonom" zbog izraelskih naredbi o evakuaciji.

U napadima izraelske vojske od 24. marta do danas je, prema navodima Ministarstva zdravlja u Gazi kojim upravlja Hamas, usmrćeno najmanje 1.042 Palestinca.

Nakon mjesec dana izraelske blokade humanitarne pomoći, Svjetski program za hranu (WFP) UN-a je saopštio da su ove sedmice morali zatvoriti sve pekare zbog nedostatka zaliha brašna.

Odlazak na spavanje bez hrane u Gazi

Mohammed al-Kurd, otac 12-ero djece, rekao je novinskoj agenciji AP da njegova djeca sada odlaze na spavanje bez hrane.

„Kažemo im da budu strpljivi i da ćemo donijeti brašno ujutro", rekao je. „Lažemo i njima i sebi."

Međutim, prema izraelskom tijelu nadležnom za palestinska pitanja COGAT-u, više od 25.000 kamiona sa 450.000 tona pomoći ušlo je u Gazu tokom prekida vatre između januara i marta.

U izjavi se navodi da ta količina predstavlja otprilike trećinu pomoći koja je ušla u Gazu tokom 15 mjeseci rata.

Rat Izraela protiv Gaze počeo je nakon što je Hamas, koji SAD, EU i druge zemlje označavaju kao terorističku organizaciju, izveo teroristički napad na Izrael 7. oktobra 2023. godine. Tada je ubijeno oko 1.150 ljudi a 251 osoba je oteta. Hamas i dalje drži 59 talaca, od kojih se vjeruje da je 24 još uvijek živo, nakon što su ostali oslobođeni u razmjenama za palestinske zatvorenike kao dio sporazuma o prekidu vatre.

Od tada je izraelski rat u Gazi, prema navodima Ministarstva zdravlja pod upravom Hamasa, usmrtio oko 50.000 Palestinaca. Ministarstvo u svojim podacima ne pravi razliku između civila i boraca.

Iako ove brojke ne mogu biti neovisno potvrđene, međunarodne organizacije poput UN-a smatraju ih uglavnom vjerodostojnim.

'Nasilje uzrokuje gubitak nade' u Gazi

U međuvremenu, humanitarna situacija za oko 2,3 miliona Palestinaca u Pojasu Gaze se sve više pogoršava, upozoravaju međunarodne humanitarne agencije ove sedmice.

Međunarodni komitet Crvenog krsta naveo je u saopštenju da „obnova neprijateljstava i nasilje uzrokuju gubitak nade na svim stranama."

„Život više nema ni ukusa ni mirisa", rekao je Ihab Suliman, bivši univerzitetski profesor iz Gaze za AP, nakon što je osmi put morao bježati. I dodao: „Život i smrt za nas su postali jedno te isto."

Nicholas Orr, bivši britanski vojni ekspert za deminiranje, izjavio je za AFP da neeksplodirane eksplozivne naprave u Gazi svakodnevno usmrte oko dvije osobe, uglavnom djecu koja pretražuju ruševine uništenih zgrada.

„Ako ih podignetete, oni detoniraju i to je kraj za vas i vašu porodicu, ali i za ostatak zgrade", kaže Orr.

Na sjeveru Gaze, gdje su se mjesecima vodile kopnene borbe, puno više je zaostalih „minobacača, granata i  metaka", dok se u Rafahu, gdje su zračni udari bili intenzivniji od kopnenih borbi, civili puno više susreću sa artiljerijskim projektilima", rekao je Orr.

Jedan od njih je 15-godišnjem Ahmedu Azzamu iz Rafaha oduzeo nogu.

„Pregledavali smo ostatke naše kuće", priča Azzam za AFP. „Nisam znao da je to eksploziv, ali iznenada je detonirao", kaže i nanio mu „teške povrede na obje noge, što je dovelo do amputacije jedne od njih".

Međutim, zbog izraelske blokade humanitarne pomoći i nedostatka medicinskog materijala u bolnicama širom Gaze, proteze za njegovu nogu nisu dostupne.

Iseljavanje Gaze

„Ne postoji eksplicitna izjava [iz Izraela], koja kaže da se humanitarna pomoć namjerno uskraćuje, kako bi se ljudi prisilili da pobjegnu, ali to je pretpostavka koja se nameće", kaže za DW Nathan Brown, profesor političkih nauka i međunarodnih odnosa na Univerzitetu George Washington.

„Ali naravno, ako bombardujete određenu teritoriju, prisilite stanovništvo unutar Gaze da se seli s jednog mjesta na drugo i onda prekinete humanitarnu pomoć, onda ispada da ono, što Izrael naziva dobrovoljnim odlaskom iz Gaze, ne izgleda baš dobrovoljno", dodaje ovaj profesor.

Po prvi put, izraelski premijer Netanyahu je u nedjelju, na platformi X, eksplicitno napisao: „ Mi ćemo se pobrinuti za opštu sigurnost u Pojasu Gaze i omogućiti realizaciju Trumpovog plana za dobrovoljnu migraciju".

U februaru je bivši predsjednik SAD-a Donald Trump rekao da će SAD „preuzeti kontrolu nad Gazom" i pretvoriti je u „Rivijeru Bliskog istoka", pozivajući arapske susjede, prije svega Egipat i Jordan, da prime palestinsko stanovništvo. Ova ideja je širom svijeta odbijena, a UN je upozorio da bi to bilo klasificirano kao etničko čišćenje.

„Ono što sada vrlo eksplicitno vidimo od izraelskih političkih struktura, pa čak i iz vojnih planova, jeste da oni zapravo žele postaviti temelje i krenuti u „de-population"" odnosno iseljevanje stanovništva Gaze", rekao je za DW Amjad Iraqi iz Međunarodne krizne grupe (International Crisis Group).

„Sada je i u napadu i u strategiji metoda ista", rekao je Iraqi, zaključujući da se „u suštini radi o kolektivnom kažnjavanju palestinskog stanovništva u Gazi, što također vidimo i na Zapadnoj obali."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu