Friedrich Merz želi nove smjernice u vanjskoj politici

Friedrich Merz se priprema za svoj kancelarski mandat. U temeljnom govoru o vanjskoj politici u zakladi Körber predstavio je detaljno razrađen program vanjske i sigurnosne politike za vladu pod njegovim vodstvom. Predsjednik najveće oporbene stranke, konzervativne Kršćansko-demokratske unije (CDU), polazi od toga, a to potvrđuju i ispitivanja javnog mnijenja, da će nakon parlamentarnih izbora 23. veljače naslijediti socijaldemokratskog kancelara Olafa Scholza.

Oporbeni čelnik je stanje u svijetu opisao u mračnim nijansama. Svjedočimo, prema njegovim riječima, ne samo „prekretnici“ (pojam koji je skovao kancelar Scholz) nego „raskidu epohe". „Ne pokazuje to samo ruski napad na Ukrajinu. Svjedoci smo erozije principa liberalnog, na pravilima utemeljenog poretka.“ Rusija, Kina, Iran i Sjeverna Koreja surađuju u „revizionističkoj, antiliberalnoj osovini“. Rusiji nije cilj samo Ukrajina, a uskoro bi sjevernokorejske interkontinentalne rakete mogle dosegnuti Sjevernu Ameriku, rekao je Merz.

Ministri moraju govoriti funkcionalan engleski

„Rijetko je koja predizborna kampanja za Bundestag bila toliko obilježena vanjskom i sigurnosnom politikom kao ova“, nastavio je Merz, ističući da je sadašnja vlada u vanjskoj politici zakazala. Njemački partneri u inozemstvu, prema njegovim riječima, svjedočili su kod njemačkih predstavnika vlade prvenstveno sukobima i nejasnoćama. Ministri često nisu sudjelovali na sastancima Vijeća EU-a ili su se suzdržavali od glasovanja. To će se pod njim promijeniti. „Osim toga, neću za Uniju nikoga imenovati ministrom ili državnim tajnikom tko barem ne govori funkcionalan engleski“, najavio je Merz.

U slučaju izborne pobjede, Merz planira uspostaviti nacionalno vijeće za sigurnost u uredu kancelara, koje bi formuliralo nacionalnu strategiju sigurnosti. Također, sveučilišta bi trebala dobiti odgovarajuće katedre. Tema vanjske i sigurnosne politike, smatra šef CDU-a, u Njemačkoj je općenito premalo zastupljena.

Razvojna politika treba služiti njemačkim interesima

U budućnosti, predložio je Merz, ne samo vanjska i sigurnosna politika nego i razvojna politika trebaju biti usmjerene prema njemačkim interesima, primjerice promicanju tržišta. Što se tiče azila, treba vrijediti sljedeće: „Zemlja koja u slučaju protjerivanja iz Njemačke ne bude primala natrag svoje državljane ubuduće više ne može dobivati razvojnu pomoć.“ Isto vrijedi i za zemlje koje „imaju sumnjiv odnos prema terorizmu“.

Merz se kasnije osvrnuo i na smrtonosni napad nožem u bavarskom Aschaffenburgu koji je počinio jedan Afganistanac koji je zapravo već trebao napustiti Njemačku. U slučaju njegove pobjede, bit će znatno više deportacija i na svim granicama „de facto zabrana ulaska“ za osobe bez ispravnih putnih  dokumenata, a to se odnosi i na one koji su u Njemačku došli kako bi zatražili zaštitu. Uvođenje ovog pravila bi bio u uvjet za ulazak u koaliciju za moguće koalicijske partnere. Njegova stranka planira sljedeći tjedan u Bundestagu podnijeti prijedloge za pooštravanje migracijske politike i staviti ih na glasovanje. Kritičari su odmah istaknuli da Merzovi prijedlozi proturječe europskoj azilantskoj politici i da nisu pravno provedivi prema europskom pravu.

Trumpov izbor kao prilika

Friedrich Merz vidi velik prostor za djelovanje posebno u europskoj politici. Izbor Donalda Trumpa nije razlog za paniku, nego glasno upozorenje Europljanima ali također i prilika.
„Ne smijemo se oslanjati na to da će drugi rješavati naše probleme.“ Europa mora izgraditi vlastitu obrambenu industriju koja će moći konkurirati SAD-u. Put, kako je naveo, vodi preko „tri S“ (na engleskom: simplification, standardisation, scale) – pojednostavljenja, standardizacije i (velikih) serija. Na primjer, Europa ima brojne različite vrste tenkova, dok SAD ima samo jedan model. Međutim, CDU-ov predsjednik istodobno odbija zajedničko financiranje putem europskih obrambenih obveznica.

Čak i pod Donaldom Trumpom, SAD će i dalje biti od iznimne važnosti za Njemačku i Europu. Merz savjetuje da se suzdržimo od patroniziranja nove američke administracije te trezveno istražimo zajedničke interese. Nakon Trumpove najave uvoznih carina, treba izbjeći „carinsku spiralu koja bi učinila i Europljane i Amerikance siromašnijima“.

Merz bi umjesto toga Trumpu ponudio pozitivnu agendu, uključujući sporazum o slobodnoj trgovini, čak i ako to trenutno izgleda nerealno. EU bi također trebala tražiti trgovinske sporazume s drugim državama i grupama država, poput država Mercosura u Južnoj Americi. Sporazum o slobodnoj trgovini potpisan u prosincu 2024. u Urugvaju, još moraju odobriti nacionalni parlamenti država članica EU-a.

Što se tiče Ukrajine, Merz se približava Scholzu

Što se tiče Ukrajine, mogući budući kancelar zahtijeva „mir u sigurnosti i slobodi" umjesto „pokoravanja" Rusiji. Ukrajina mora „dobiti rat". Mora povratiti svoj teritorijalni integritet i slobodno birati saveze. Međutim, mnogi zapadni vojni stručnjaci smatraju nerealnim povratak svih teritorija koje je okupirala Rusija.

Unatoč zahtjevu za njemačkom podrškom Ukrajini, Merz je također naglasio: „Njemačka ne smije postati strana u ratu.“ To se u potpunosti poklapa s onim što kancelar Olaf Scholz neprestano naglašava. No dok Scholz iz tog stava izvlači zaključak da se suzdrži od slanja oružja Ukrajini, primjerice dalekometnog projektila Taurus, Merz se, nasuprot tome, više puta zalagao za isporuku Taurusa, iako to nije ponovio u svom govoru.

Manje sukoba, više vodstva

U europskoj politici, Merz kritizira da je dosadašnja savezna vlada zapustila odnose s Francuskom i Poljskom. Želi „popraviti“ te najvažnije veze Njemačke u Europi. Kao kancelar bi najprije posjetio te dvije zemlje.
Iz njegovog govora je također postalo jasno da bi Friedrich Merz kao kancelar ponovno uzeo veću odgovornost za vanjsku i sigurnosnu politiku. „Zadaća je kancelara osigurati da se nesuglasice u kabinetu rješavaju interno, a odluke potom zajednički zastupaju prema van“, dodao je. Time je aludirao na nesuglasice u Scholzovoj vladi predvođenoj SPD-om s koalicijskim partnerima Zelenima i liberalima iz FDP-a.

Međutim, Merz bi kao kancelar vjerojatno ponovno ovisio o jednom, možda čak i dva koalicijska partnera za većinu u vladi. Kakve vanjskopolitičke stavove ti mogući partneri imaju, drugo je pitanje.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu