EU želi sa SAD „podijeliti teret“ pomoći Ukrajini

Visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove možda bi mogla reći: „Jesam vam rekla?" jer američki predsjednik Donald Trumpmijenja svoje ranije pohvale Vladimiru Putinu obećanjem da će pojačati pritisak na Moskvu. „Vidimo da su i Sjedinjene Američke Državeshvatile da Rusija zapravo ne želi mir", izjavila je Kaja Kallas novinarima u Bruxellesu u utorak (15. srpnja).

Bivša estonska premijerka poznata je kao jedna od najvjernijih političkih saveznica Ukrajine, a sada je na sastanku s ministrima vanjskih poslova zemalja EU upozorila da je ruska kampanja bombardiranja „dosegla rekordne razine".

Kallas i mnogi njezini europski kolege pozdravili su promjenu retorike Washingtona još dok su pristizali na sastanak. „Ono što smo jučer doživjeli s novim porukama Trumpa bilo je vrlo, vrlo važno", rekao je, primjerice, danski ministar Lars Løkke Rasmussen.

No, neki od najviših dužnosnika EU iznijeli su i drugačije primjedbe o SAD-u i njihovim najnovijim najavama. Pa i o prijetnji Washingtona da će uvesti 100-postotne carine Rusiji i zemljama koje s njom trguju ako se mirovni sporazum s Ukrajinom ne postigne do početka rujna. „Pedeset dana koje je gospodin Trump najavio prilično je dug period", izjavio je nizozemski ministar vanjskih poslova Kaspar Veldkamp na marginama sastanka u Bruxellesu.

Detalji sporazuma o oružju još uvijek se razmatraju

Pažnju je privukla i Trumpova objava da će odobriti prodaju sustava protuzračne obrane „Patriot" i drugog oružja europskim zemljama kako bi ga mogle poslati Ukrajini. Do te objave došlo je samo dva tjedna nakon što je Washington obustavio dio isporuka oružja Kijevu.

Novi plan trebao bi ubrzati i proširiti isporuke američkog oružja koje Ukrajinanavodi kao nužno, suočena s pojačanim ruskim zračnim napadima.

Neke europske zemlje već sada kupuju i šalju američko oružje Kijevu, no ovaj novi plan mogao bi pružiti veću sigurnost u pogledu potrebnih dozvola za brz prijenos oružja. Obveza Washingtona da europskim državama proda zamjensko američko oružje koje pošalju Ukrajini, također bi mogla potaći te zemlje na slanje većih količina svojih zaliha. 

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte izjavio je da će se sporazum „provoditi kroz NATO sustave" i da su europske zemlje, uključujući Njemačku, Finsku, Dansku, Švedsku i Nizozemsku, zainteresirane za sudjelovanje. SAD još uvijek nisu otkrile detalje svog novog plana, a DW doznaje da se tehnički detalji o njegovoj provedbi još uvijek razmatraju.

EU poručuje: SAD bi trebale „podijeliti teret"

Trump je, međutim, novi sporazum brzo predstavio kao unosnu poslovnu priliku za SAD, istaknuvši kako će račun platiti Europa. To je izazvalo čuđenje među njegovim europskim kolegama. Predstavnica EU Kaja Kallas izjavila je nakon sastanka u Bruxellesu da bi voljela vidjeti da Europa i SAD „podijele teret" naoružavanja Ukrajine.

„Ako mi platimo za to oružje, to je naša podrška - dakle, to je europska podrška. Dajemo sve od sebe kako bismo pomogli Ukrajini i zato pozivamo i druge da učine isto", rekla je. „Ako obećate dati oružje, a zatim kažete da će netko drugi to platiti, onda to zapravo ne dajete vi, zar ne?", dodala je Kallas.

Danski ministar Rasmussen iznio je sličnu, prikrivenu primjedbu: „Pružamo značajna sredstva Ukrajini za kupovinu oružja i streljiva koji su im potrebni... Ali ako želimo zaustaviti ovaj rat, volio bih vidjeti da svi naši partneri daju svoj doprinos", rekao je.

Iako su SAD pojedinačno najveći donator Ukrajine od početka ruske invazije, Europska unija je u istom razdoblju ukupno potrošila približno jednako kao i Washington, pokazuju podaci Killskog instituta. A EU troši čak i više od SAD-a ako se uračunaju troškovi zbrinjavanja i pomoći ukrajinskim izbjeglicama.

Prekretnica ili samo još jedan zaokret?

Države članice EU možda su odahnule nakon promjene američke politike, no politička analitičarka Tori Tausig upozorava da je prerano ocijeniti je li Trumpova promjena stava trajna. „Pristup ove američke administracije odnosima s Ukrajinom bio je nestabilan posljednjih nekoliko mjeseci i ne bi me iznenadilo ako opet dođe do promjene tog odnosa", rekla je za DW bivša američka dužnosnica, danas angažirana u washingtonskom think-tanku Atlantsko vijeće. 

„Vrlo nerado bih to nazvala strateškim zaokretom u odnosima SAD-a i Ukrajine", zaključila je Tausig, dodajući ipak kako trenutačne veze dviju strana djeluju „mnogo pozitivnije". 

Nema ništa od „kupujmo europsko"?

Dok europske zemlje žurno nastoje ojačati vlastitu obranu zbog pritiska SAD-a, ali i šireg preispitivanja geopolitičke ranjivosti EU-a, njihove vlade uvelike raspravljaju o tome koliki dio planirane vojne potrošnje treba biti usmjeren na američko oružje.

Kupnja oružja, osobito velikih sustava, kupca obično veže u višegodišnji odnos s proizvođačem od proizvodnje i isporuke, do budućih popravaka.

Stručnjaci navode da bi put prema europskoj neovisnosti o američkom oružju, kao i logističkim i obavještajnim kapacitetima koji Europi nedostaju, mogao potrajati najmanje desetljeće. A s obzirom na to da se američka vanjska politika pokazala nepredvidivom, to izaziva zabrinutost.

Francuska inzistira na većoj kupnji isključivo europskog oružja. No to frustrira neke druge države koje tvrde da takva politika samo usporava nabavu, kako za zemlje EU, tako i za Ukrajinu. Najnoviji plan, koji stavlja SAD u prvi plan, neki vide kao udarac francuskim naporima, jer podrazumijeva da će veći dio europskog novca završiti kod američkih proizvođača oružja.

EU ne uspijeva uvesti nove sankcije Rusiji

Dok EU potiče SAD da učine više za potporu Ukrajini i kažnjavanje Rusije, sama Unija u tome zaostaje. Kaja Kallas izjavila je kako je „doista tužno" što ministri u utorak nisu uspjeli usvojiti 18. krug sankcija Rusiji zbog suzdržanosti Slovačke.

Ta zemlja bez izlaza na more usprotivila se planiranim zakonima EU-a koji bi zabranili svaku prodaju ruskog plina, a premijer Robert Fico u utorak je u online objavi naveo kako je Slovačka zatražila odgodu glasanja o sankcijama, budući da njegova vlada još razmatra kako odgovoriti Europskoj komisiji kako bi se prevladao zastoj.

Kallas je ipak izjavila da je „optimistična" i da bi dogovor među državama članicama EU o novim sankcijama Rusiji mogao biti postignut u narednim danima.