EU u Kišinjevu – istorijski korak ka proširenju

Cijela stvar ne djeluje kao veliki samit. Dolaze tri najviša predstavnika Evropske unije – predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, predsjednik Evropskog savjeta Antonio Kosta i visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kallas. Za sastanak je predviđeno manje od dva i po sata.

Ipak, učesnici govore o „prekretnici“. I zaista, riječ je o istorijskom susretu: u petak, 4. jula 2025, u moldavskoj prijestonici Kišinjevu održava se prvi samit između Evropske unije i Republike Moldavije. To je prvi put da EU održava samit u jednoj manjoj zemlji, kandidatu za članstvo – to je do sada bilo samo u većim zemljama poput Ukrajine i Turske. A Moldavija je tek od juna 2022. zvanično kandidat za članstvo u EU. U zemljama bivše Jugoslavije, od kojih su neke kandidati već više od decenije, ovakvih samita nije bilo.

Radi se o snažnom signalu. Jer, Moldavija se, nakon Ukrajine, smatra sljedećom metom Vladimira Putina. Pored vojne prijetnje, postoji i akutna politička: krajem septembra u Moldaviji se održavaju parlamentarni izbori. Iako je favorit vladajuća proevropska partija Akcija i solidarnost (PAS) predsjednice države Maje Sandu, na izbore izlaze i tri jake proruske partije. Ako bi one došle na vlast, Rusija bi mogla da reorganizuje i proširi svoje vojno prisustvo u zemlji.

Ruska okupacija sa katastrofalnim posljedicama

U uskom moldavskom pojasu Transnistriji, na istočnoj obali rijeke Dnjestar, već više od 35 godina vladaju proruski separatisti. U Moldaviji je Rusija 1992. započela svoj prvi rat protiv jedne druge zemlje, nastale raspadom Sovjetskog Saveza. Danas je u Transnistriji stacionirano 1.200 ruskih vojnika i ogromno skladište sovjetskog oružja. Proruska vlada bi mogla olakšati povećanje broja vojnika i dopremu oružja.

Odesa, ukrajinski crnomorski grad i grad kojim se protežu linije fronta, udaljen je samo 50 kilometara od moldavske granice – vojno gledano, Moldavija je jedna od najnezaštićenijih država Evrope. Ruska okupacija zemlje imala bi katastrofalne posljedice za Ukrajinu, jer bi se Kijev našao u ratu na dva fronta.

Posljedice bi bile ozbiljne i za Evropu: iako se u jugoistočnoj Rumuniji nalazi najveća NATO vojna baza u regionu, kopnena granica Rumunije prema Ukrajini i Moldaviji vojno je jedva osigurana. Već sada ruski Šahed-dronovi redovno lete i završavaju uz eksplozije u rumunskom dijelu delte Dunava – dakle na teritoriji EU i NATO-a.

Pitanje razdvajanja

Moldavija ne može postati članica NATO-a, jer njen ustav propisuje vojnu neutralnost. Ipak, EU sada, nakon godina ignorisanja i oklijevanja, očigledno jasno vidi opasnost u regionu i želi da ovu zemlju sa dva i po miliona stanovnika što brže integriše barem u ekonomskom smislu. Optimistične prognoze predviđaju članstvo 2029/30.

Trenutno je najvažnije pitanje tzv. „razdvajanja“ (decoupling) – da li će se pregovori o članstvu Moldavije razdvojiti od onih sa Ukrajinom, kako bi Brisel i Kišinjev mogli brzo otvoriti prva poglavlja. Razdvajanje bi moglo postati neophodno jer Mađarska blokira otvaranje pregovaračkih poglavlja sa Ukrajinom. Politički gledano, razdvajanje bi bilo osjetljiv signal prema Ukrajini: s jedne strane, EU bi time popustila Viktoru Orbanu, a s druge strane, Moldavija svoj status kandidata praktično duguje Ukrajini.

Još nije jasno kako EU i Moldavija žele da riješe ovu dilemu. Jasno je da Brisel mora ponuditi više i biti prisutniji u zemlji kako bi ojačao proevropske snage. Proruske i faktički desničarsko-nacionalne partije socijalista i komunista, koje će vjerovatno nastupiti kao izborna koalicija, u anketama zaostaju za vladajućom PAS. Ipak, zajedno sa izbornim blokom Alternativa gradonačelnika Kišinjeva Iona Čebana – koji se formalno pozicionira kao neutralan do proevropski orijentisan ali prikriveno proruski – oni bi mogli osvojiti većinu u parlamentu.

Nedovršene reforme i ekonomska kriza

Nekadašnja aktivistkinja koja se borila protiv korupcije, ekonomistkinja Svjetske banke i ministarka obrazovanja Maja Sandu uživa veliki ugled kao predsjednica i važi za osobu od integriteta. Ipak, vlada PAS nije sprovela reforme u borbi protiv korupcije i pravosuđa onako kako se očekivalo. Osim toga, ova ionako siromašna zemlja nalazi se u dubokoj ekonomskoj krizi otkako je Ukrajina početkom godine zaustavila tranzit ruskog gasa ka Evropi, koji je djelimično išao i u Moldaviju. Tim gasom se napajala elektrana u separatističkoj Transnistriji, koja je zatim isporučivala struju ostatku zemlje. To je sada zaustavljeno. Iako je Moldavija povezana sa evropskom mrežom za gas i struju, to je dovelo do poskupljenja, a povezivanje još nije u potpunosti završeno.

Nakon prestanka isporuke ruskog gasa, kojim su separatisti u Transnistriji finansirali svoj sistem, početkom juna u tom pojasu proglašeno je ekonomsko vanredno stanje – jer struje ima samo povremeno, a režim više ne može da isplaćuje plate i penzije. Vlasti u Kišinjevu sada strahuju da bi vanredno stanje u Transnistriji moglo izazvati haos, koji bi se proširio i na slobodni dio zemlje.

Pitanje jezika i identiteta

Politički, pitanje jezika i identiteta i dalje igra ulogu u pojedinim dijelovima zemlje. Tri četvrtine Moldavaca govori rumunski, dok četvrtina pretežno govori ruski. Iako zemlja ima jedno od najvelikodušnijih zakonskih rješenja za manjinske jezike u Evropi, proruski političari lažno tvrde da se krše prava građana koji govore ruski. To ima uticaja naročito u nekim mjestima na sjeveru zemlje i u južnoj autonomnoj regiji Gagauziji, čiji su stanovnici-hrišćani nekada govorili turski, ali su sada u velikoj mjeri rusificirana etnička grupa.

Iako EU finansira brojne projekte modernizacije u Gagauziji, tamo i dalje dominira narativ da navodno Rusija pomaže regionu i spašava ga od propasti. Sadašnja guvernerka Gagauzije Evgenija Gutul važi za marionetu ruskog predsjednika Vladimira Putina i optužena je za nezakonito finansiranje partije. EU se posljednjih mjeseci trudila da bude prisutnija u Gagauziji – tako je komesarka za proširenje EU Marta Kos u maju provela tri dana u toj regiji i razgovarala sa brojnim lokalnim predstavnicima.

I susjedna Rumunija je pod novim predsjednikom Nicušorom Danom u svega nekoliko sedmica postala prisutna u Moldaviji - kao nikada ranije. Danova prva zvanična posjeta inostranstvu bila je upravo Kišinjev, gdje je dočekan s velikim oduševljenjem. Neposredno pred samit EU, Nicušor Dan je obećao da će rumunske vlasti brže obrađivati desetine hiljada zahtjeva za rumunskim državljanstvom građana Moldavije – čime bi podnosioci zahtjeva faktički automatski postali građani Evropske unije.