EU razmatra nove načine podrške Ukrajini

Ministri vanjskih poslova Evropske unijesu razgovore tokom proteklog vikenda u glavnom gradu Danske opisali kao "brainstorming" sesiju o tome šta slijedi u podršci bloka Ukrajini. Uprkos sedmicama frenetične diplomatije, Ukrajinci su i dalje izloženi napadima, a Evropa je i dalje duboko skeptična prema želji Rusije za mirom.

Evo nekih ideja koje su se pojavile ovog vikenda u Kopenhagenu.

Prvi nagovještaj sekundarnih sankcija

Šefica diplomatije EU Kaja Kallas rekla je novinarima da ministri razmišljaju o uvođenju takozvanih sekundarnih sankcija - restrikcija u čijem fokusu su trgovinski partneri Rusije.

Evropska unija je već sankcionisala neke aktere, uključujući kineske banke, koje optužuje da pomažu Rusiji u finansiranju rata. Šire sekundarne sankcije mogle bi biti efikasnije, ali i rizičnije. Cilje EU je sticanje više prijatelja na globalnoj sceni i novi trgovinski sporazumi - na primjer sa Indijom.

 

Litvanska ministarka odbrane Dovile Sakaliene kaže da bi samo sekundarne američke sankcije "nanijele dovoljno boli ruskoj ratnoj mašineriji.”

Evropske mjere "bile bi takođe dobre”, rekla je ona za DW, te dodala: "Razlika je u tome što bi to imalo stvarno nuklearni efekat. Nitko na svijetu ne želi osjetiti sekundarne sankcije SAD-a. To bi promijenilo igru.”

"Sigurno utočište”: ukrajinsko oružje napravljeno na tlu EU

U jednoj od prvih operacija te vrste, Danska je najavila da će, „za nekoliko sedmica“, pozvati ukrajinsku kompaniju za oružje da počne proizvodnju na tlu Danske.

Danski ministar odbrane Troels Lund Poulsen rekao je da bi lokacija mogla biti operativna ove godine, iako nije iznio detalje o tome koje vrste oružja bi se proizvodile tamo.

„Očekujem takođe da će više ukrajinskih odbrambenih kompanija kasnije ove godine slijediti taj primjer", dodao je još Poulsen.

Kaja Kallas je rekla i da su druge zemlje zainteresovane da dovedu ukrajinsku odbrambenu industriju na svoje tlo.

Dio ideje, prema diplomatima koji su govorili na rubu sastanka u Kopenhagenu, je da se Rusiji pokaže da će se, čak i dok gađa ukrajinske fabrike oružja unutar zemlje, još takvih mjesta pojavljivati širom EU kao „sigurno utočište".

Odmrzavanje debate o zamrznutoj ruskoj imovini

Takođe je vođena žustra debata o tome šta učiniti sa približno 200 milijardi eura (233 milijarde dolara) sredstava Ruske centralne banke zamrznutih u EU 2022. godine. Do sada su države EU odlučile da uzimaju kamate stečene na tim sredstvima i usmjere ih za podršku Ukrajini.

Brojne zemlje EU, uključujući baltičke države i Poljsku, već dugo zagovaraju da se ta sredstva zaplijene i predaju Ukrajini. 

Politologinja Christine Nissen je rekla da bi to predstavljalo "prekretnicu." 

Međutim, Belgija, kao članica EU, odlučno se protivi zapljeni, upozoravajući da bi takav potez mogao biti ilegalan i da bi mogao zastrašiti buduće investitore u Evropu. 

"Argument je da bi to zapravo značilo da idemo protiv nekih principa tog liberalnog poretka u koji vjerujemo," izjavila je ova analitičarka iz Think Tanka Europa za DW. 

Kallas je u subotu djelovala kao da se suprotstavlja tim zabrinutostima. "Finansijska tržišta nisu reagovala kada smo zamrznuli sredstva. Finansijska tržišta su i sada, dok razgovaramo o tome, mirna," rekla je i dodala: "Postoje rizici, ali uvjerena sam da ih možemo ublažiti." 

"Jedna stvar je apsolutno jasna," rekla je Kallas: "S obzirom na razaranje koje Rusija uzrokuje u Ukrajini i koje je uzrokovala do sada, nezamislivo je da Rusija ikada ponovo vidi taj novac, osim ako u potpunosti ne nadoknadi izazvane štete Ukrajini."

Za sada, EU može razmotriti prebacivanje sredstava u rizičnije investicije kako bi povećala iznos koji bi bio dostupan u slučaju okončanja rata.

EU vojni instruktori u Ukrajini?

Kallas je takođe rekla da, u slučaju primirja, postoji "široka podrška" za plan premještanja trenutne misije obuke EU za ukrajinske trupe – koja se uglavnom odvija u Poljskoj i Njemačkoj – na tlo Ukrajine.

Ali s obzirom da na vidiku još nema stvarnog primirja, Kallas je priznala da je to poput "pitanja o tome šta je starije kokoš ili jaje." 

"Neki kažu da bismo to trebali učiniti poslije, ali možemo to učiniti i uslovno", objasnila je, sugerišući da države članice sada slijede dogovor o promjeni koja bi mogla stupiti na snagu kasnije. 

Ali plan bi takođe mogao biti zaustavljen pravilima EU o jednoglasnosti – s obzirom da Mađarska redovno odlaže odluke o podršci Ukrajini. Ipak, litvanska ministarka odbrane Sakaliene je za DW rekla da je prijedlog "mnogo bliži zaključku nego druge teške odluke."

Izvan sankcija: carine na rusku robu

Finska ministarka vanjskih poslova Elina Valtonen, u međuvremenu, rekla je za DW da želi vidjeti "sveobuhvatni carinski plan protiv ruskih proizvoda, ali i sekundarnih uvoza u Evropsku uniju."

Iako je EU zabranila uvoz niza ruskih proizvoda od uglja i cementa do dijamanata, Valtonen želi povećati carine na rusku robu koja legalno ulazi na tlo EU.

Potezi da se nametnu ili ukinu carine ne zahtijevaju podršku svih članica EU, čineći ih manje podložnim da se zaglave u procesu unutrašnjeg donošenja odluka.

Ne tako brzo

Malo je onih u EU koji misle da bi ove mjere preko noći mogle promijeniti tok rata, a kritičari optužuju Evropu da odugovlači s politički osjetljivijim opcijama, poput ubrzavanja svojih planova za zabranu uvoza svih vrsta ruskih fosilnih goriva.

"Ono što je važno," kako je rekla analitičarka Christine Nissen, "jeste da se bar zadrži evropsko jedinstvo o tome kako se nositi s ovim ratom koji toliko znači za budućnost Ukrajine, ali, očito, i za budućnost Evrope."

Na tekstu sarađivali: Katharina Kroll i Finlay Duncan.