Erdogan vodi igru sa visokim ulozima

Vijest o hapšenju Erdoganovog rivala, Ekrema Imamoglua, prošle nedjelje izazvala je velike gubitke na turskim finansijskim tržištima. Kod mnogih investitora je očigledno poljuljano povjerenje u zemlju. To je dovelo do najslabije berzanske nedjelje od globalne finansijske krize 2008. godine: berzanski indeks ISE 100 izgubio je privremeno više od 16 procenata svoje vrijednosti.

Kao reakciju na to, turska Komisija za tržište kapitala zabranila je kratkoročnu prodaju i klađenje na dalji pad cijena akcija. Istovremeno, olakšala je otkup akcija kako bi se podržale cijene vrijednosnih papira koji su strmoglavo padali. Kratkoročno, indeks je porastao za oko dva procenta, ali je ubrzo ponovo pao na najniži nivo od novembra.

Posmatrači su saglasni: ovaj razvoj događaja mogao bi predstavljati veliki problem za Erdogana. Jer, posljednjih godina su turski investitori ulagali na berzi kako bi zaštitili svoju imovinu od visoke inflacije, koja je u martu i dalje iznosila 39 procenata.

Ministar obećava stabilnost

Na početku ove nedjelje, tržišta obveznica i akcija u Turskoj su se malo smirila. Naime, ministar finansija Mehmet Šimšek obećao je da će "učiniti sve što je potrebno" kako bi stabilizovao finansijska tržišta. On je rekao da Turska i dalje nudi dobre dugoročne investicione mogućnosti. Zajedno sa guvernerom Centralne banke Fatihom Karahanom, ponovio je obećanje predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana da će zadržati politiku naklonjenu investitorima, koju sprovode posljednje dvije godine, kako bi spriječili masovne prodaje lire od strane turskih građana.

Turska lira je oslabila u odnosu na dolar. Međutim, činjenica da je pad iznosio samo tri procenta umirila je investitore. Timoti Eš, analitičar RBC Bluebaya, rekao je za novinsku agenciju Bloomberg: "Čini se da većina odliva lire (odliva kapitala) dolazi od stranaca."

Kratkotrajni šok

Erdal Jaldžin, profesor međunarodne ekonomije na Visokoj školi za tehniku, ekonomiju i dizajn u Konstancu (HTWG), izjavio je za DW da se Turska "poslije dužeg perioda političke nesigurnosti, ekstremno visoke inflacije i stalne ekonomske krize posljednjih mjeseci ponovo nalazila na putu stabilizacije". Sa veoma visokim kamatnim stopama i podržavanjem lire, uspjela je da "ponovo privuče međunarodne investitore u zemlju". "Državne obveznice i berze bile su na jasnom putu oporavka."

Međutim, hapšenje Imamoglua ima posljedice i na tržišta: "Politička nesigurnost u zemlji naglo je porasla. U roku od nekoliko sati, međunarodni investitori povukli su velike količine kapitala sa turskih finansijskih tržišta. Istovremeno, turska lira je došla pod ogroman pritisak, pa je Centralna banka bila primorana da masovno prodaje devizne rezerve kako bi stabilizovala valutu.”

Više nije „velika vijest"

S obzirom da je jedna od najvažnijih privrednih grana u Turskoj turizam, tu bi se pojačana nesigurnost mogla najvidljivije odraziti. Dirk Šmiker, naučni direktor Instituta NIT (New Insights for Tourism) u Kilu, smatra da bi se posljedice mogle vidjeti i na plažama Mediterana. Međutim, smatra da "razmjere ne treba precijenjivati", napisao je za DW. „Nije prvi put da turska vlada postupa na način koji odstupa od prakse većine evropskih vlada, a ovo hapšenje to ponovo potvrđuje.“

Još uzdržanije reaguje Marko A. Đardini, profesor na Fakultetu za menadžment turizma Visoke škole u Kemptenu. Postupanje protiv gradonačelnika je, kaže, "u međunarodnim političkim i diplomatskim krugovima, istina, veoma relevantno." Ali to za mnoge "potencijalne turiste koji planiraju putovanje u Tursku vjerovatno neće imati poseban uticaj na njihove odluke o rezervaciji." To više nije "dovoljno velika vijest. Trenutno vrlo malo turista izbjegava Tursku zbog Erdogana i njegove politike".

"Niko neće htjeti da šeta Rimom na 45 stepeni”

Đardini smatra da trenutni protesti u Turskoj neće značajnije uticati na turizam. Umjesto toga, treba se plašiti posljedica klimatskih promjena. To je, prema njemu, "najveća prijetnja koja dugoročno ugrožava turizam." Ako se globalno zagrijavanje ne stavi pod kontrolu, "regioni koji su u određenim periodima izloženi velikoj opasnosti od požara, vjerovatno će biti izbjegavani. Vjerovatno niko neće željeti da ljeti šeta Rimom, Atinom ili Madridom na 45 stepeni."

I istraživač turizma Šmiker ne smatra da je turska unutrašnja politika odlučujući faktor. Na pitanje šta bi moglo odvratiti turiste od putovanja, odgovara: "U suštini, jasna prijetnja sopstvenoj bezbjednosti, prirodne katastrofe koje onemogućavaju korišćenje puteva i hotela ili ako više ne mogu da dobiju vizu. U suprotnom, njemački turisti (a vjerovatno ne samo oni) prilično su uporni u ostvarivanju svojih želja za odmorom, naročito ako je pritom i jeftino."

Opasnost od šire krize

Ali nije samo turistička branša ta koja treba da strahuje od posljedica unutrašnje političke nesigurnosti. Prema riječima Erdala Jaldžina, i druge privredne grane imaju razloga za zabrinutost. Prije svih, banke i čitav finansijski sistem. "Zbog povećanih troškova finansiranja," ističe ekonomista, "turske banke su pod velikim pritiskom." Međunarodni investitori bi mogli biti uzdržani, a postoji i "rizik od odljeva kapitala, što bi moglo pojačati probleme sa likvidnošću i ugroziti stabilnost cijelog finansijskog sistema."

Od stranih investitora je, takođe, veoma zavisan i sektor nekretnina. "Povećana politička nestabilnost povećava rizik od povlačenja kapitala i problema sa finansiranjem, naročito u pogledu rastućih kamata i visoke nestabilnosti deviznog kursa."

Pored toga, industrije koje zavise od izvoza mogle bi biti pogođene: "One bi mogle patiti od otežanih uslova trgovine, jer bi međunarodni poslovni partneri mogli biti uzdržaniji i zahtijevati veće garancije ili premije za rizik koji preuzimaju. Nesigurnosti na deviznom tržištu dodatno povećavaju troškove hedžinga (zaštite od rizika) za izvoznike, što bi moglo ugroziti njihovu konkurentnost".

Važan partner

Kada se govori o ekonomskim posljedicama hapšenja Ekrema Imamoglua, ne smije se zaboraviti: posljedice će biti vidljive tek tokom ove godine. Erdal Jaldžin sa HTWG-a u Konstancu smatra da trenutna politička kriza ne bi trebalo da ostavi dugoročne posljedice na tursku privredu. Na kraju krajeva, "turski ministar finansija najavio je odlučne mjere, što bi moglo biti pozitivno prihvaćeno".

Pored toga, i EU i SAD zavise od stabilne Turske, "s jedne strane kao važnog NATO partnera, a s druge strane kao strateški značajne zemlje u obuzdavanju migracionih tokova ka Evropi. Stoga su za sada kritički glasovi iz Evrope uzdržani.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu