Kako se odnositi prema AfD-u?

Njemački ured za zaštitu ustavnog poretka nedavno je Alternativu za Njemačkuklasifikovao kao„potvrđeno desnoekstremističku" stranku. AfD je protiv toga pokrenula sudski postupak. Dok sud ne donese presudu, ova njemačka obavještajna služba koja djeluje u unutrašnjosti zemlje neće ponavljati tu tvrdnju. To je uobičajena praksa kada je sudski postupak u toku.

Alternativa za Njemačku slavi tzv. „obećanje o suzdržavanju" od upotrebe kvalifikacije „potvrđeno desnoekstremistička stranka", kako je njemačka tajna služba koja djeluje u unutrašnjosti zemlje ocijenila AfD, kao uspjeh. „Ovo je prvi važan korak ka našem stvarnom oslobođenju i suprotstavljanju optužbama za desni ekstremizam", izjavili su šefovi AfD-a Tino Chrupalla i Alice Weidel. „Borimo se svim pravnim sredstvima protiv ovakve klasifikacije Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka."

Debata o zabrani AfD-a

Dva od tri Nijemca smatraju da su ciljevi AfD-a u suprotnosti s demokratijom, vladavinom prava i ljudskim dostojanstvom. Pitanje kako se odnositi prema AfD-u sve više dijeli njemačko društvo. Ono, što nosi poseban konfliktni potencijal za novu vladu kancelara Fridriha Merca, je: Treba li pred Saveznim ustavnim sudom pokrenuti postupak za zabranu AfD-a? Protivnici zabrane tvrde da bi to dodatno produbilo društvene podjele i da to neće izbrisati deset miliona birača AfD-a. Zagovarači zabrane se, pak, pozivaju na stav da se neprijateljima demokratije ne smije dozvoliti da je unište iznutra .

Johannes Kiess, zamjenik direktora Instituta za istraživanje demokratije „Else Frenkel-Brunswik" u Leipzigu, u intervjuu za DW podržava razmatranje zabrane AfD-a: „Ako se utvrdi da AfD ne ugrožava demokratski poredak, ostale stranke će se morati i dalje suočavati s njom u parlamentima. Ali, ako se pokaže da je AfD zaista prijetnja za Njemačku, onda ćemo se i dalje morati baviti podjelama u društvu – ali barem nećemo imati aktera koji tu podjelu svjesno i namjerno potiče."

Kritike na račun odnosa novinara prema AfD-u

Nova procjena AfD-a od strane Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka potaknula je i debatu o tome kako bi mediji u budućnosti trebali izvještavati o toj stranci. Njemački novinarski savez pozvao je sredstva informisanja da prilagode način izvještavanja i jasnije pokažu da AfD nije obična demokratska partija.

Josef Holnburger, direktor think-tanka CeMAS (Centar za monitoring, analizu i strategiju), takođe se zalaže za promjenu medijskog pristupa. Kao primjer navodi kampanju za Bundestag: tema migracija bila je nesrazmjerno često zastupljena u medijima, iako je AfD stalno tvrdio da se o njihovim temama ne izvještava dovoljno.

„AfD nikada neće biti zadovoljan medijskim izvještavanjem. Zato nema smisla stalno izvještavati o njihovim temama u nadi da će se time umiriti birači AfD-a. Ta stranka će uvijek igrati ulogu žrtve i tvrditi da su njihovi stavovi prikazani negativno, čak i kada im se stalno daje medijski prostor."

Neuspješno glasanje za kancelara – vjetar u leđa AfD-u?
 

Holnburger smatra da se važnost AfD ne smije preuveličavati. Kao najnoviji primjer navodi se prvi neuspješni pokušaj izbora Fridriha Merca za kancelara. Opšti stav među političarima i novinarima bio je da su 18 navodnih „odmetnika" iz redova Demohrišćana i SPD-a, koji nisu glasali za Merca, naštetili demokratiji i dali prednost AfD-u.

„To neuspjelo glasanje odavalo je dojam nesigurnosti. Znamo da AfD uvijek pokušava iskoristiti takve trenutke kako bi iz toga izvukla sopstveni politički kapital. Ali, ne znači da svaki problem za dobijanje većine i svaka poteškoća, s kojoim se suoči njemačka vlada, automatski ide u korist AfD-u", kaže stručnjak za desni ekstremizam Holnburger. Politika bi, prema njegovom mišljenju, trebala ponuditi uspješni model demokratije, kao što je to bio slučaj nedavno u Kanadi i Australiji: „Polarizacija može značiti i jačanje snaga razuma."

Njemačka: „Društvo se pomjera prema političkom centru"

Adrian Blattner, koji se na Stanford univerzitetu bavi istraživanjem političke polarizacije, analizira SAD, Brazil i Njemačku. Njegova teza je da je u Njemačkoj porasla tzv. „afektivna polarizacija" – dakle, nepovjerenje i antipatija prema osobama suprotnih političkih uvjerenja. Ipak, ta polarizacija nije toliko jaka kao u SAD-u ili Brazilu. Blattner u Njemačkoj prepoznaje dva trenda:

„Danas pristalice SPD-a i CDU/CSU-a imaju znatno pozitivnije stavove jedni prema drugima nego prije 30 ili 40 godina – u tom smislu društvo se u zbližilo i pomjerilo prema politiökom centru." Drugi trend: negativni osjećaji prema novim i manjim strankama, poput AfD-a, znatno su porasli. „To postaje problem kada male stranke poput AfD-a naglo porastu i steknu politički značaj – tada jaz više nije na rubu, nego u središtu društva."

Najbolji lijek protiv polarizacije: dijalog i razmjena mišljenja

Istraživački tim sa Stanforda prije tri godine proveo je veliku studiju o metodama smanjenja polarizacije. Najveći efekat izazvala je reklama za pivo: u njoj Britanci sa suprotnim stavovima zajedno grade šank, ali tek kasnije saznaju da razmišlkaju potpuno različito.

Blattner za DW pojašnjava: „Amerikanci koji su vidjeli taj video nakon toga su bili znatno manje polarizirani, a efekat je trajao danima." Sličan pristup koristi se i u njemačkom projektu „Njemačka razgovara", koji od 2017. organizira Zeit Online. Ljudi suprotnih stavova vode razgovore. Blattner je analizirao taj projekat tokom izbora 2021. i utvrdio da su sudionici nakon razgovora imali pozitivnije osjećaje prema drugoj političkoj strani. Vjeruje da je konstruktivan dijalog moguć čak i između urbanih birača Zelenih i pristalica AfD-a sa sela.

„Doživljena polarizacija jača je od stvarne"

„I među biračima Zelenih i SPD-a ima onih koji podržavaju strožiju migracijsku politiku, a i među AfD-biračima ima onih koji su za klimatske mjere", kaže Blattner. Zato je važno ne generalizovati biračko tijelo bilo koje partije. „To je opasno, jer jača negativne emocije prema drugima, kontakti se sve više izbjegavaju, predrasude se učvršćuju – i nastaje začarani krug polarizacije. Moramo i u privatnom životu tražiti načine da ostanemo u kontaktu s ljudima, koji imaju drugačije političko mišljenje – čak i kad to boli."

Osim odnosa prema AfD-u, najdublje društvene podjele u Njemačkoj danas izazivaju teme migracije, zaštite klime i pomoći za nezaposlene. Ipak, sociolog Johannes Kiess naglašava: „Još uvijek nije kao u SAD-u, gdje duboki jaz postoji bez obzira o kojoj temi je riječ. Njemačko društvo nije toliko polarizirano koliko se često misli", kaže Kiess i zaključuje: „Doživljena polarizacija je mnogo jača od stvarne."

Ovaj tekst je originalno objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu