Dvije godine od željezničke nesreće u Grčkoj

U petak (28. februara 2025.) u Grčkoj se štrajkovalo i demonstriralo. Brodovi će ostati u lukama, avioni na aerodromima, vozovi na željezničkim stanicama. U brojnim gradovima širom zemlje radnje će biti zatvorene nekoliko sati. U skoro svakom gradu i selu Grčke ljudi su izašli na ulice.

Čak su se i Grci, koji žive u inostranstvu, priključili protestima. Organizovani su komemorativni skupovi u brojnim gradovima Evrope i Amerike, u Sidneju i Zanzibaru, u Buenos Ajresu i Akurejriju na Islandu. Zahtjev je isti: Pravda za žrtve najteže željezničke nesreće u istoriji Grčke.

To su mogla da budu naša djeca

Brzi voz „InterCity 62", koji se 28. februara  2023, nešto prije ponoći, kretao od Atine ka Solunu frontalno se sudario sa teretnim vozom. To se desilo u blizini grčkog grada Larise. Poginulo je 57 ljudi, među njima najviše studenata koji su često putovali tim vozom. Veliki je bio i broj povrijeđenih.

Nesreća je šokirala Grke. U vozu su mogla da budu njihova deca, unuci, prijatelji. Zavladala je duboka tuga. Počela su da se postavljaju pitanja kako je moglo da dođe do toga i šta da se uradi da se nikada ne ponovi.

I porodice žrtava i grčka javnost već dvije godine čekaju na odgovore. Zašto je eksplozija bila tako snažna, da li je teretni voz transportovao ilegalni teret? Ko je kriv? 

Javnost želi da se uzroci nesreće rasvijetle i zahtijeva pravdu. Prema anketama, između 70 i 80 odsto Grka su uvjereni da vlada pokušava sve to da zataška. Državna nebriga, zbog koje pokvarena signalizacija iz 2019. nije popravljena, odgađanje investicija u tehnička rješenja za bezbjednost mada je EU izdvojila sredstva, zapošljavanje nekvalifikovanog šezdesetogodišnjaka na mjesto šefa željezničke stanice u Larisi samo zato jer pripada vladajućoj partiji i tako dalje.

Vlada odlučno odbacuje optužbu da nešto prikriva. Ali ljudi joj ne vjeruju, pošto nesreća najvjerovatnije nikada neće biti rasvijetljena do kraja. Nadležne institucije nisu se odmah poslije sudara pobrinule za to da se prikupe svi snimci sa kamera i da se sprovedu nužne autopsije.

Nadležni ministar Ahileos Karamanlis, pripadnik poznate konzervativne političke dinastije, dao je doduše ostavku, ali se samo dva mjeseca kasnije opet kandidovao za parlament. Na parlamentarnim izborima 2023. pobijedila je njegova konzervativna Nova demokratija, a njega su kolege iz poslaničkog kluba pozdravile ovacijama kao poslanika. Vlada je na tragediju stavila tačku.

„Mi nismo zaboravili"

Zbog svega toga će na drugu godišnjicu željezničke nesreće ljudi izaći na ulice. Prije mesec dana, 26. januara, u Atini, Solunu i 100 drugih gradova na ulice su izašle stotine hiljada ljudi, tražeći pravdu za 57 žrtava. Porodice žrtava su pozvale na proteste posredstvom društvenih mreža, a spontana reakcija građana bila je impresivna. To su bile najveće demonstracije u posljednjih deset godina. Učestvovalo je i staro i mlado, i ljevičari i desničari, i oni koji uvijek izlaze na proteste ali i oni koji to rijetko čine. Ljudi su najčešće hodali u tišini, ponekad sa parolama: „Nismo zaboravili!“ „Pravda, ne zataškavanje!"

Snaga demonstracija je natjerala premijera Kirjakosa Micotakisa da 30. januara u jednom intervjuu promijeni svoj dotadašnji stav da je „zakazao ljudski faktor“. Postalo mu je jasno da veliki dio javnosti, uključujući i dobar dio pristalica njegove partije, želi da krivci budu kažnjeni. U neobično skromnom nastupu on je priznao da potraga za istinom i pravdom „sporo“ napreduje i obećao je da će se to popraviti. Opisao je željezničku nesreću kao „otvorenu ranu, kolektivnu traumu i kolektivnu žalost“. Dodao je da kao premijer čini duboki naklon pred Marijom Karistijanu, predsjednicom udruženja žrtava željezničke nesreće, koja je u toj nesreći izgubila ćerku Marti.

Karistijanu se već dvije godine u zemlji i inostranstvu bori za rasvjetljavanje uzroka nesreće i često je meta napada provladinih novinara, botova pa čak i nekih ministara. 

Strah od gnjeva građana

Ta premijerova faza razumijevanja nije dugo trajala. Zog loših rezultata anketa prema kojima Nova demokratija ima još samo 22 odsto podrške – a pobijedila je sa 41 odsto glasova – odlučio se za tvrđi stav. U listu Katimerini on je u intevjuu napao sve koji nemaju povjerenja u pravosuđe: „Neki bi da nas odvedu u džunglu“, rekao je Micotakis, optužujući opozicione partije da „instrumentalizuju“ tragediju.

Ali opozicija nije organizovala ni velike demonstracije 26. januara ni proteste narednog petka. Ljudi su se odazvali na poziv porodica žrtava, izlaze na ulice radi uspostavljanja pravde i zbog neprihvatljivog odnosa grčke vlade prema tragediji.

Upravo se toga vlast i boji. Njena strategija se sastoji od toga da stalno tvrdi kako vlada zagovara stabilnost, a bijesni demonstranti i opozicija vode u haos. Jedan broj ministara, a prije svih ministar zdravlja, svakodnevno se pojavljuju na televiziji tvrdeći da je svaka kritika besmislica, populizam i glupost, savjetujući ljudima da ne idu na proteste. A na društvenim mrežama vlast je fabrikovala poruku: „Ne idem na demonstracije, vjerujem pravosuđu“.

*ovaj članak je najprije objavljen na njemačkom jeziku

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu