Dosje Dodik: Od liberalnog povjetarca do političkog cunamija

Milorad Dodik rođen je u zemljoradničkoj porodici u Laktašima, blizu Banjaluke, u Bosni i Hercegovini. Studirao je političke nauke u Beogradu i do 1990. radio u lokalnoj upravi svog grada. Na prvim višestranačkim izborima 1990, uoči raspada Jugoslavije, izabran je za poslanika u Skupštini Bosne i Hercegovine. Zalagao se za suživot i evropsku budućnost, što mu je među nekim Srbima donijelo etiketu "izdajnika". Istovremeno je pokrenuo fabriku namještaja, koja je kasnije propala, dok su ga tokom rata i poslije njega politički protivnici optuživali za učešće u aferama šverca cigareta i goriva, iako dokazi nikad nisu bili potpuno potvrđeni.

Bijeljinska noć

Nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini, Dodik je 1996. osnovao Stranku nezavisnih socijaldemokrata, iz koje je nastao Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), stranka kojom i danas rukovodi. U početku se isticao kao reformator, suprotstavljajući se nacionalističkoj politici Srpske demokratske stranke (SDS), koja je dominirala među Srbima.

Zalagao se za multietničku BiH i javno tražio hapšenje ratnih zločinaca poput Radovana Karadžića i Ratka Mladića, što je bila neviđena rijetkost među srpskim političarima tog vremena. "Bio je hrabar i pragmatičan, omiljen među Amerikancima", kaže politička analitičarka iz Banjaluke Tanja Topić, "ali danas slavi iste te zločince kao nacionalne heroje i opisuje Bosnu kao neprirodnu tvorevinu međunarodne zajednice."

Godine 1998, uz podršku Zapada, postao je premijer Republike Srpske (RS), jednog od dva entiteta Bosne i Hercegovine. Sa samo dva poslanika u parlamentu, njegov izbor omogućila je dramatična sjednica u Bijeljini, gdje su mirovne snage SFOR-a dovele ključnog poslanika za potreban glas. Tom prilikom, 1998. godine, tadašnji predsjednik Narodne skupštine RS Dragan Kalinić i srpski član Predsjedništva BiH Momčilo Krajišnik, dolaze u Beograd na poziv predsjednika Savezne Republike Jugoslavije Slobodana Miloševića.

"Sačekajte ovdje, sada će doći vaš novi predsjednik vlade", rekao je Milošević, otkrivši im da se radi o profesoru Mladenu Ivaniću, što su oni odbili, nazvavši ga "britanskim špijunom". Ivanić je tada predlagao vladu nacionalnog jedinstva, ali je SDS to odbio. "E onda ćete umjesto jednog finog profesora sada dobiti jednog razarača koji se zove Dodik", prisjetio se Ivanić Miloševićevih riječi.

Dašak svježeg vjetra

Profesor na Univerzitetu u Banjaluci Miodrag Živanović sjeća se razgovora sa tadašnjim njemačkim ministrom Klausom Kinkelom u Bonu 1998. godine. "Pita me Kinkel kako je moguće da je Dodik sa dva poslanika sastavio vladu. A ja sam mu rekao da bi, i da je kojim slučajem imao samo jednog, dobio odmah više njih", priča Živanović, aludirajući na svemoć i snagu međunarodne zajednice, koja je tada podržavala Dodika.

Američka sekretarka Madeleine Albright hvalila je Dodika kao "dašak svježeg vjetra", videći u njemu partnera za stabilnost i provedbu Dejtonskog sporazuma. "Mudro je vodio RS kroz teška vremena, radeći na ekonomskom razvoju", rekla je, naglašavajući njegovu ulogu u pomirenju i napretku.

"Ta 1997. i 1998. i sve do 2007, period je obilježen strašnim međunarodnim intervencionizmom u Bosni i Hercegovini, a Dodik je bio dovoljno lud da se prihvati funkcije premijera u tom haosu. Ta vrsta ludosti, uz ogromnu dozu pragmatizma, obilježit će njegovu vladavinu do danas", konstatuje novinar Žarko Marković iz Banjaluke. Dodik je tada uživao povjerenje međunarodne zajednice, uključujući podršku Biljane Plavšić, koja mu je dala mandat za sastavljanje vlade te prelomne 1998. godine, da bi kasnije bila osuđena u Hagu za ratne zločine i genocid.

Međutim, od 2006., kada osvaja apsolutnu vlast na izborima, Dodik mijenja kurs i počinje zagovarati nezavisnost Republike Srpske. Prijetnje referendumom postaju njegovo glavno političko oružje, donoseći mu široku podršku među biračima. "Od internacionaliste postao je nacionalista - kada mu je to koristilo", kaže Mladen Ivanić. Godine 2016, proveo je referendum o Danu RS, iako ga je ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio neustavnim. Iako nije pravno obvezujući, taj čin učvrstio je njegov autoritet i pokazao sposobnost prilagođavanja političkim okolnostima. Uništio je opoziciju, stvorio mrežu političkih saveznika i ovladao institucijama, gradeći imidž neprikosnovenog lidera.

Referendumi o secesiji i optužnica

Njegova karijera, koja traje dvije decenije, obilježena je transformacijama i kontroverzama. Nakon premijerskog mandata do 2001, ponovo je bio premijer od 2006, zatim predsjednik RS od 2010. do 2018, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine od 2018. do 2022, a od 2022. opet predsjednik RS.

2011. godine Dodik je zaprijetio referendumom zbog rada državnih pravosudnih organa, koji, prema Dodikovom tumačenju, presuđuju samo Srbima, što je izazvalo reakciju međunarodne zajednice. Ketrin Ešton, tadašnja visoka predstavnica EU za vanjsku politiku, posjetila je Banjaluku i sastala se s njim. "Poštovani predsjedniče, dijelim Vašu viziju da BiH treba biti članica EU. Put do punopravnog članstva je težak. Spremni smo pomoći", rekla je Ešton nakon sastanka, dogovorivši pregovore o reformi pravosuđa nakon čega je  Dodik odustao od referenduma. Tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko rekao je da bi Dodiku i njegovim saradnicima bile nametnute sankcije da nije odustao od referenduma.

Pregovori o pravosuđu BiH su propali a njegova politika dovela je do sankcija SAD-a i Velike Britanije zbog prijetnji Dejtonskom sporazumu i secesionističkih izjava. Istovremeno, ojačao je veze s Rusijom, Mađarskom i Srbijom, gubeći podršku Evropske unije, koja sada traži oštrije mjere protiv njega.

Dodik se danas se suočava s pravosudnim istragama u Bosni i Hercegovini zbog napada na ustavni poredak, uključujući nepravosnažnu presudu na godinu zatvora i šestogodišnju zabranu javnih funkcija."Neću napustiti RS", poručuje Dodik, dok međunarodna zajednica razmatra intervenciju. Njegov put – od reformiste podržanog od strane Zapada do kontroverznog lidera optuženog za destabilizaciju – ostavlja pitanje: ko je pravi Dodik, i kakvu političku baštinu ostavlja iza sebe?

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu