Potvrda, ukidanje ili vraćanje "predmeta Dodik" na početak

Nepuna četiri mjeseca od izricanja prvostepene presude predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, prema kojoj je osuđen na kaznu od godina dana zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti funkcije predsjednika, Apelaciono vijeće suda BiH održaće ročište. Tužilaštvo i odbrana iznose žalbe, nakon čega sud ima rok mjesec dana za donošenje konačne odluke u predmetu Dodik.

Iako je nakon prvostepene presude najavio da se neće žaliti „jer ne priznaje pravosuđe BiH“, odbrana Milorada Dodika uputila je žalbu na presudu nakon čijeg iznošenja će, kako je naveo njegov advokat Goran Bubić, zatražiti ukidanje prvostepene presude i njeno preinačenje u oslobađajuću ili održavanje novog pretresa.

Savjetnik

„To je za mene inostranstvo. Ja nisam učestvovao u tome, niti želim. Advokati su smatrali da to treba da uđe u proceduru žalbe da bi se došlo do evropskog suda i evropskih institucija“, rekao je Dodik, ranije komentarišući podnošenje žalbe odbrane, ponovivši da neće prisustvovati ročištu u Sarajevu.

Pravni tim Dodika će žalbu izložiti usmeno, nakon što to učini Tužilaštvo Bosne i Hercegovine. Pretpostavlja se da je Tužilaštvo žalbu baziralo na dio koji se odnosi na oslobađajuću presudu za direktora „Službenog glasnika RS“ Miloša Lukića. Takođe, pravnici smatraju da se očekuje žalba i na visinu presude Dodiku u prvostepenom postupku.

U tom postupku jedan od argumenata odbrane bio je da je Dodik potpisao ukaze na sporne zakone u Narodnoj skupštini, jer mu je savjetovanoda mu, ukoliko to ne učini, prijeti kazna zatvora. Pretpostavka je da će i to biti jedan od argumenta odbrane tokom iznošenja žalbe.

„Navodili su da se on, kao političar koji je bio izrazito zauzet, oslanjao na savjete svojih najbližih saradnika. Oni su mu svi navodno savjetovali da on apsolutno mora da potpiše ono što mu je poslato iz Narodne skupštine Republike Srpske i on se brani time da on kao neko ko nije pravnik, nije mogao da zna sve posljedice zakona, koji je tek usvojen“, kaže Denis Džidić, direktor Balkanske istraživačke mreže (BIRN) BiH.

Pored savjetnika, odbrana u žalbi navodi i da se ne radi o krivičnom djelu za koje se Dodik tereti, dovodeći u pitanje legitimitet visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Nakon što Apelaciono vijeće suda BiH sasluša žalbe, ima rok od 30 dana da donese odluku. Sve opcije u ovom dijelu postupka su otvorene.

„U drugostepenom postupku sud može potvrditi prvostepenu presudu, može je preinačiti, a može je i ukinuti i vratiti na ponovni postupak“, kaže pravni stručnjak Vlado Adamović, napominjući da sud vodi računa o složenosti predmeta.

„Tako da će ostaviti sebi vremena za odluku ali u narednih mjesec dana možemo očekivati pismeni otpravak odluke“, vjeruje Adamović.

Optužnica

Po prvostepenoj presudi iz februara ove godine, Dodik je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika RS. Vršilac dužnosti direktora “Službenog glasnika RS“ Miloš Lukić, oslobođen je.

Dodiku se stavlja na teret da je u julu 2023. godine „svjesno i znajući da je visoki predstavnik Kristijan Šmit donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika“.

„Tvrdnja odbrane da Kristijan Šmit nije legalno izabrani visoki predstavnik i da samim tim nema legitimitet da donosi zakone, kao i da nema ovlaštenja da nameće zakone, su neosnovane”, rekla je u obrazloženju presude sudija Sena Uzunović.

Narodna skupština RS je krajem juna 2023. godine usvojila zakone kojima se odluke visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH neće primjenjivati na teritoriji tog entiteta. Visoki predstavnik Kristijan Šmit je 1. jula poništio zakone u vezi s neobjavljivanjem odluka visokog predstavnika i neprimjenjivanjem odluka Ustavnog suda BiH, te odmah izmijenio i Krivični zakon BiH po kojem će se „bilo kakve nezakonite radnje kojima se narušava ustavni poredak tretirati kao krivično djelo“. Sedam dana kasnije, Dodik je potpisao ukaz na zakone što je upravo dovelo do primjene novih odredbi Krivičnog zakona, nakon čega je podignuta optužnica.

Potjernica

Nakon presude u februaru, Narodna skupština je usvojila zakone o zabrani djelovanja Državnog suda i tužilaštva, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na području RS, koje je kasnije Ustavni sud BiH stavio van snage.

Protiv Dodika, ali i predsjednika Narodne skupštine Nenada Stevandića i premijera Radovana Viškovića, Tužilaštvo BiH je pokrenulo istragu za krivično djelo „napad na ustavni poredak“, a Sud BiH je odredio pritvor za svu trojicu. Nakon što su policijske strukture u BiH saopštile da zbog bezbjednosnih razloga ne mogu izvršiti nalog i privesti Dodika, Stevandića i Viškovića, Sud je raspisao unutrašnju potjernicu. Interpol je u međuvremenu odbio raspisati međunarodnu potjernicu, pozivajući se na statut Interpola prema kojem je zabranjen politički progon.

U Apelaciono vijeće, koje bi trebalo donijeti presudu u roku ne dužem od 30 dana, određene su sudije Staniša Gluhajić, Amela Huskić i Hilmo Vučinić, a prema navodima iz suda Gluhajić je na bolovanju. Ipak, to ne bi trebalo uticati na proces, s obzirom da će ukoliko se Gluhajić ne pojavi, na njegovo mjesto doći drugi sudija kojeg odredi sistem za automatsko upravljanje predmetima u sudovima.

Ukoliko bi prvostepena presuda bila potvrđena, odbrana će najvjerovatnije koristiti pravo žalbe Ustavnom sudu BiH kako bi iskoristila sve pravne lijekove kao preduslov za apelaciju pred Sudom u Strazburu. Ipak, dio pravnika mišljenja je da ukoliko presuda bude potvrđena, da Centralna izborna komisija BiH ima obavezu da raspiše vanredne izbore za predsjednika Republike Srpske. Takođe, vjeruju da će presuda biti donesena mnogo prije isteka zakonskih 30 dana od održavanja ročišta.