Dodik pred Sudom BiH: Čovjek iznad zakona?

Poslije višemjesečnog ignoriranja poziva pravosudnih institucija, predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik pojavio se u petak (4. jula) pred Tužilaštvom Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Sud BiH je, na prijedlog Tužilaštva, odbacio zahtjev za određivanje pritvora, što je izazvalo lavinu političkih reakcija – od slavlja u Dodikovom SNSD-u (Savez nezavisnih socijaldemokrata) do oštrih kritika na račun pravne države, ali i samog Dodika.

Nakon što je u večernjim satima, u pratnji advokata Gorana Bubića, boravio u prostorijama Tužilaštva i Suda BiH, gdje mu je održano ročište, Dodik se kratko obratio javnosti rekavši da odluku o ukidanju pritvora smatra „važnom“, ali da se osjeća „umorno od svega“, a ne slavodobitno. Ipak, u Banjaluci se slavilo – uz Dodika su bili njegovi najbliži saradnici, uključujući predsjedavajuću Predsjedništva BiH Željku Cvijanović, koja je poručila da su u SNSD-u i RS-u „navikli da pobjeđuju“.

„Dodik prekršio zakone RS-a dolaskom u Sud BiH“

Dok provladini mediji u Republici Srpskoj ističu kako je Dodik „ponizio“ Sud BiH, opozicija i dio građanskih stranaka oštro kritikuju njegov postupak. Predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović za DW tvrdi da je Dodik samim dolaskom u Tužilaštvo i Sud BiH prekršio zakone RS-a koje je prethodno inicirao, a koji suspenduju djelovanje pravosudnih institucija BiH na teritoriji tog entiteta.

„Dodik je kukavica koja je podvila rep“, kazao je Vukanović. „Da ima pravde i zakona, policija RS-a sada bi ga trebala uhapsiti jer je sve mjesecima držao u vanrednom stanju, doveo policajce u situaciju da odgovaraju, a sada ih ostavio na cjedilu.“ Dodaje da je „srbovanje palo u vodu“ te poziva na održavanje posebne sjednice Narodne skupštine RS-a, jer je Dodik, kako tvrdi, „pogazio“ njene odluke.

SDS: „Dodik došao u Sud koji ne priznaje – da prizna ono zbog čega je osumnjičen“

„Car je go“, poručila je Srpska demokratska stranka, najveća opoziciona snaga u Republici Srpskoj. U saopćenju navode da je „onaj koji je potpisao zakon o zabrani djelovanja Suda BiH, Tužilaštva BiH i SIPA-e na teritoriji RS-a, prijetio oduzimanjem imovine Srbima koji ne napuste te institucije, podizao tenzije i inicirao konfrontaciju pripadnika SIPA-e i MUP-a RS-a – sve to zaboravio i oborene glave otišao pred Sud i Tužilaštvo koje ne priznaje, i to u Sarajevo“. Dodaju da je otišao „da prizna ono zbog čega je osumnjičen – da ruši ustavni poredak“.

Banjalučki gradonačelnik i lider Partije demokratskog progresa Draško Stanivuković cinično je komentirao da se Dodik „ušunjao u instituciju koju ne priznaje“. Tvrdi i da je sve bilo organizirano daleko od očiju javnosti kako bi se izbjegla politička odgovornost i šteta.

Kritike pravosuđu: „Da li bi neko drugi imao isti tretman?"

Reakcije su stigle i iz Federacije BiH. Naša stranka uputila je pitanje Tužilaštvu zbog čega Dodik nije zadržan u pritvoru i zašto je ročište bilo zatvoreno za javnost. „Transparentnost je ključ povjerenja u pravosuđe“, poručuju iz stranke, tražeći javno obrazloženje odluka.

„Bez obzira na njegovo dobrovoljno javljanje, Dodik je formalno bio osoba u bjekstvu. Postavlja se logično pitanje: da li bi bilo ko drugi u istoj situaciji dobio isti tretman? Dodik je odbio da primi nalog za hapšenje od SIPA-e, koristeći se institucionalnom zaštitom i oružanom silom MUP-a RS-a. Ako ga tada u Istočnom Sarajevu nije bilo moguće privesti iz bezbjednosnih razloga, kako je sada moguće da u Sarajevu, bez zaštite policije RS-a, bude faktički oslobođen?“, pitaju iz Naše stranke.

Čovjek iznad zakona

Za DW govori i politička analitičarka Tanja Topić, koja upozorava da se Dodiku dozvoljava da se poigrava sa državnim poretkom. „Milorad Dodik je očito iznad zakona – čovjek kojem je dozvoljeno da krši pravni poredak i da se poigrava sa državom na način koji njemu odgovara.“

Topić vjeruje da će Dodik i ovaj slučaj iskoristiti da predstavi sebe kao pobjednika, koji je nadmudrio međunarodnu zajednicu i ponizio saradnike koji su, kršeći zakone, stajali ispred njega. „U takvoj režiji, on ispada pobjednik, dok je poraženi – pravni sistem BiH. Dodiku je, čini se, dozvoljeno da krši zakone koji mu ne odgovaraju – budući da ih, kada zatreba, i sam kroji, a zatim izigrava“, zaključuje Topić.

Slično razočaranje izražava i kolumnista Dragan Bursać, koji kaže da je „ovo poraz države BiH“. „Dodik je pokazao da smo svi jednaki pred sudom, samo je Dodik jednakiji. I kako se sada osjeća Sena Uzunović, sutkinja u procesu protiv Dodika, nakon svega? Prevareno? Izdano? Razočarano? A kako je svima nama? Jad, bijeda i čemer države koja funkcioniše na jaranskoj ‘bruda’ ideologiji dogovora i teferiča“, kaže Bursać za DW.

Slučaj koji potresa povjerenje u pravosuđe

Kritičari upozoravaju da pravosuđe djeluje selektivno, što dodatno podriva povjerenje građana u vladavinu prava. Portal Klix.ba podsjeća da su iste institucije u ranijim slučajevima reagirale znatno odlučnije. Autor teksta Semir Hambo zaključuje da je država poslala poruku nemoći i slabosti, čime dodatno narušava svoj kredibilitet.

Dodik je prethodnih mjeseci izbjegavao hapšenje po centralnoj potjernici, raspisanoj zbog nemogućnosti njegovog saslušanja. Prema izrečenim mjerama zabrane, sada je obavezan da se javlja Sudu BiH svaka dva mjeseca. „Osumnjičeni je posebno upozoren da mu se može odrediti pritvor ukoliko prekrši obaveze iz mjera zabrane“, navodi se u zajedničkom saopćenju Suda i Tužilaštva BiH.

Kontekst ranijih presuda i optužbi

Tužilaštvo BiH od decembra 2024. godine vodi istragu zbog osnova sumnje da je Dodik počinio krivično djelo napada na ustavni poredak. U martu ove godine izdata je naredba za privođenje Dodika, premijera RS-a Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine Nenada Stevandića zbog istog djela.

U drugom predmetu, Dodik je 26. februara 2025. godine prvostepenom presudom Suda BiH osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika RS-a. Proglašen je krivim za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta i potpisivanje ukaza o zakonima koje je Schmidt prethodno poništio. Zakoni su imali za cilj da spriječe provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji RS-a.