Dezinformacije uoči izbora u Njemačkoj – opasnost u porastu!

Za obavještajne službe i političare, ovo su dani puni napetosti i brige. „Očigledno imamo problem sa dezinformacijama i sabotažnim akcijama“, kaže Konstantin fon Noc u intervjuu za DW, nekoliko dana uoči parlamentarnih izbora u Njemačkoj 23. februara. „Svakog drugog dana viđamo dronove iznad Njemačke, uključujući i vojne dronove. To je ozbiljan problem.“ Političar Zelenih je predsjednik Parlamentarnog kontrolnog odbora (PKGr) – institucije koja po nalogu parlamenta nadgleda obavještajne službe.

Pored dronova i sumnjivih kvarova u infrastrukturi, primijećeni su i drugi navodni sabotažni akti. Nedavno su izduvne cijevi na 270 automobila zapušene građevinskom tzv. pur-pjenom. Počinioci su na automobile zalijepili naljepnice koje su čin pripisivale ekološkim aktivistima, vjerovatno s ciljem da naude Zelenima. Prema bezbjednosnim izvorima, počinioci su za ovaj čin primili novac iz Rusije. „Ko podržava Ukrajinu, dolazi na metu Kremlja i njegovih sluga“, izjavila je ministarka spoljnih poslova Analena Berbok reagujući na sabotažu.

Cilj: podjela i diskreditacija

Osim Rusije, njemačke vlasti u fokusu imaju i Kinu, Sjevernu Koreju i Iran. „Vidimo mnogo špijunskih aktivnosti, ali glavni cilj Rusije je uticaj na ove izbore. Primjećujemo da podržavaju stranke poput Alternative za Njemačku (AfD)“, kaže fon Noc.

Prva velika kampanja dezinformacija u Njemačkoj identifikovana je pod nazivom „Doppelgänger“ (dvojnik). Počela je 2022. godine, nekoliko mjeseci nakon ruskog napada na Ukrajinu. Tada su kreirani lažni sajtovi uglednih medija, preko kojih su plasirane izmišljene vijesti. Cilj je bio diskreditacija vlada u Francuskoj, SAD-u, Njemačkoj i Poljskoj.

U međuvremenu su se pojavile nove kampanje sa sličnim metodama: lažne informacije se plasiraju na internet i šire preko lažnih naloga na društvenim mrežama, a zatim ih korisnici brzo dijele i komentarišu. „Čim lažne ili obmanjujuće informacije počnu da kruže, originalni sajtovi se brišu, ali dezinformacije ostaju. Modifikovane verzije i dalje se šire na internetu godinama kasnije“, navodi njemačko Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Spavači“ i drugi fenomeni

U posljednje vrijeme sve češće se upozorava na tzv. „stranice spavača“. Do sada je identifikovano više od 100 pseudo-novinskih portala koji funkcionišu po istom principu. „Ovi sajtovi su kreirani kao kulisa i često su ispunjeni sadržajem generisanim vještačkom inteligencijom“, objašnjava Ralf Beste, zvaničnik Ministarstva spoljnih poslova zadužen za kulturu i društvo.

Na ovim inicijalno neaktivnim portalima, sa imenima poput „Narrativ“ ili „Berliner Aktuelle Nachrichten“, u određenom trenutku objavljuju se izmišljene priče koje se zatim preko društvenih mreža i influensera brzo šire. „Moramo pretpostaviti da su ovi sajtovi unaprijed pripremljeni da bi se aktivirali uoči izbora za Bundestag“, upozorava Beste.

Pored toga, primijećen je još jedan obrazac – „Overload“ (preopterećenje). Vlasti i organizacije koje se bore protiv dezinformacija zasipaju se zahtjevima i nalozima za provjeru informacija. „To su napadi koji imaju za cilj da preopterete one koji provjeravaju činjenice“, kažu u Ministarstvu spoljnih poslova. „Kroz takve kampanje manipuliše se javnim diskursom i napadaju demokratski procesi, poput izbora“, dodaje Fon Noc. „Ovo što sada vidimo samo je vrh ledenog brijega.“

Nova bezbjednosna agencija

Ovakve metode, međutim, nisu nove. Još prije prošlih izbora za Bundestag, u izvještaju Savezne kancelarije za zaštitu ustava navedeno je da „neke države, posebno Ruska Federacija, koriste svoje medijske kanale, uključujući društvene mreže, kako bi na pristrastan i često diskreditujući način prikazale određene partije i političare.“

Međutim, do sada je malo toga učinjeno da se problem riješi. „Kasnimo“, priznaje Fon Noc. „U posljednje tri i po godine mnogo smo o tome raspravljali, ali nismo dovoljno uradili.“

U Nacionalnoj bezbjednosnoj strategiji njemačke vlade, usvojenoj 2023. godine, borba protiv dezinformacija prvi put je definisana kao ključni cilj. Takođe je osnovana „Centralna jedinica za otkrivanje strane manipulacije informacijama“ (ZEAM) pri Ministarstvu unutrašnjih poslova. ZEAM je zadužen za zaštitu izbora za Bundestag od hibridnih prijetnji i dezinformacija.

Njemačke obavještajne službe – „papirni tigar“?

„Postupajte smireno“, kažu u Ministarstvu spoljnih poslova. Nadležne institucije pomno prate mreže, ali se ne uključuju dok god se lažne informacije smatraju samo „pozadinskom bukom“ – kako ne bi same doprinijele širenju štetnih narativa. Tek kada se neka kampanja proširi do tačke u kojoj može nanijeti ozbiljnu štetu, vlasti reaguju.

„Druge zemlje su u tome ispred nas“, tvrdi Fon Noc. „Nama je potrebna agencija poput one u Švedskoj – sa stručnjacima koji aktivno prate i prepoznaju dezinformacije i rade na njihovom suzbijanju.“ Njemačka je na udaru na različite načine. „Moramo ojačati naše obavještajne službe kako bismo se bolje borili protiv dezinformacija.“

Više ovlaštenja poslije izbora?

Međutim, političari sporo mijenjaju pristup. „Najveći izazov nije prepoznavanje dezinformacija, već način na koji se sa njima nosimo“, kažu izvori iz obavještajnih krugova.

U vrijeme nacističkog režima i s druge strane komunističkog DDR-a,  vlasti su se ranije često koristile protiv političkih neistomišljenika. Kao rezultat toga, dakle zbog njemačke prošlosti, njemačke obavještajne službe danas imaju daleko manje ovlaštenja nego slične službe u drugim zemljama.

Za razliku od drugih država, Njemačka nema tajne službe koje proaktivno špijuniraju i brzo dijele informacije sa drugim institucijama. U Njemačkoj postoje „samo“ obavještajne službe, koje smiju samo da prikupljaju informacije, ali čak i pri njihovoj razmjeni moraju poštovati stroge zakonske restrikcije.

„Zbog istorijskog iskustva, građani Njemačke su zaštićeni od previše moćne države“, kaže jedan insajder. „Ali u poređenju sa našim partnerima, mi smo papirni tigar. Trebalo je već od 24. februara 2022. (dana kada je Rusija napala Ukrajinu) da temeljno promijenimo naš pristup ovom pitanju.“

Nakon izbora za Bundestag, moguće su nove zakonodavne inicijative za povećanje ovlaštenja obavještajnih službi.

Ovaj tekst je prethodno objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu