Dessau: nacizam pred vratima

Među mladima, osobito na istoku Njemačke, sve je više rasprostranjen desničarski ekstremizam i rasizam. To se poklapa i sa političkim uspjesima populističke Alternative za Njemačkoj (AfD), a ruše se i mnoge vrijednosti koje su donedavno bile neupitne.

Grad Dessau je vidljiv primjer tog trenda. Već duže se ekstremna desnica širi u tom gradu i o tome za DW svjedoče i udruge građana, nastavnici, političari, pa i sami tinejdžeri. Taj grad nipošto nije jedini, osobito na istoku zemlje.

Milijarda eura uložena u Dessau

Grad Dessau, s oko 75.000 stanovnika, je jedno od brojnih regionalnih središta i gotovo svaki četvrti Nijemac živi u takvom urbanom okruženju. Administrativnom reformom i spajanjem s obližnjim Rosslauom, grad se danas zove Dessau-Roßlau.

Ujedinjenje Istočne i Zapadne Njemačke 1990. srušio je komunističku vladavinu, ali i gospodarski slom. Socijalistička poduzeća nisu imala tržišnih osnova, a posljedica je bila masovna nezaposlenost i velik val iseljavanja mladih, obrazovanih ljudi.

Ipak, država je i u Dessau uložila mnogo novaca: gospodarstvo, infrastruktura i kulturne ustanove obnovljeni su s oko milijardu eura. Danas je taj grad u saveznoj pokrajini Saska-Anhalt uređen i svjetski poznat već i kao povijesno središte najutjecajnijeg arhitektonskog pravca 20. stoljeća, škole Bauhaus. 

Ideja Bauhausa je bila modernizam, novi početak, bolja i pravednija budućnost. To znači humanizam. Prije točno 100 godina Bauhaus je stigao u Dessau i do danas oblikuje identitet grada. Stotine studenata iz cijelog svijeta čine sveučilište u Dessauu uglednim međunarodnim središtem obrazovanja.

Poznat najviše po stravičnim zločinima

Ipak, unatoč svim ulaganjima, međunarodnim susretima i kulturnim znamenitostima, Dessau je posljednjih desetljeća u svjetske medije najčešće dospijevao zbog mržnje i nasilja.

Godine 2000., u četvrti Roßlau, desničarski mladići su pretukli na smrt 39-godišnjeg Alberta Adriana – jer je bio crnac. Tadašnji kancelar Gerhard Schröder nakon toga je pozvao građane neka javno ustanu protiv desnog ekstremizma.

Pet godina kasnije, 2005. tražitelj azila Oury Jalloh pogiba u policijskoj postaji u Dessauu. Izgorio je živ, zavezan za ležaj u ćeliji. Mnoge okolnosti upućuju na ubojstvo, no slučaj nikada nije razjašnjen. I Jalloh je bio tamne boje kože.

Deset godina poslije, Kineskinja Li Yangjie, studentica prestižnog fakultet za arhitekturu u Dessauu i neposredno pred završetkom magisterija je u svibnju 2016. silovana i ubijena. Nakon dugotrajnog mučenja, počinitelj baca njezino unakaženo tijelo kroz prozor. Ubojica je Sebastian F., sin policajca, koji je dvije godine kasnije osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

Nakon toga, kinesko veleposlanstvo u Berlinu objavljuje, za Dassau i Njemačku sramotno, ali istinito upozorenje: „Sveučilište Anhalt nalazi se u istočnoj Njemačkoj. Tamošnji ljudi tradicionalno su neprijateljski raspoloženi prema strancima. Prije 12 godina je banda mladića također napala jednu kinesku studenticu. I ubojstvo Li Yangjie moglo bi imati rasističke motive.“ Rasizam, nasilje i ekstremizam – takav je imidž Dessaua. I mnogih gradova u istočnoj Njemačkoj. 

I kako je u Dessau danas?

Nakon silnih društvenih rasprava o rasizmu i mržnji, nakon tisuća manifestacije podrške žrtvama desnog nasilja, nakon brojnih državnih izjava o povijesnoj odgovornosti Njemačke zbog holokausta i stravičnih zločina nacizma, kakav uzor grad pruža djeci i mladima? 

Populistička i desničarska stranka Alternativa za Njemačku (AfD) druga je najjača stranka u zemlji i najsnažnija praktično na čitavom području nekadašnje Istočne Njemačke. U Dessau-Roßlauu, u srpnju 2024., za mjesnog načelnika izabran je političar AfD-a Laurens Nothdurft. Nothdurft je odvjetnik, ozbiljnog nastupa, čestita slavljenicima i obilazi škole na komemoracijama. Blizak je mladima. Bio je i vođa omladinske organizacije. Ne bilo koje – nego neonacističke.

Koncem 1990-ih bio je vodeći kadar „Njemačke omladine odane domovini" (Heimattreue Deutsche Jugend, HDJ). Tu organizaciju je 2009. zabranio tadašnji njemački ministar unutarnjih poslova Wolfgang Schäuble, između ostaloga zbog ideološke bliskosti s nacionalsocijalizmom i Hitlerjugendom. U teoriji, takva bi prošlost trebala isključiti članstvo u AfD-u, jer stranka službeno ne prima bivše neonaciste. No na upit DW-a o tom slučaju, AfD-ov ured za odnose s javnošću odgovara za 15 minuta: „Ne želimo se očitovati.“ Bez potpisa.

A pred vratima...

„AfD ispituje dokle može ići“, kaže Steffen Andresch u razgovoru za DW. Radi za udrugu Projekt GegenPart u Dessau, savjetnički tim za borbu protiv desnog ekstremizma. Udruga djeluje u staroj oronuloj građanskoj kući u središtu grada. Ispred nje se obnavlja ulica. Jedan radnik s obrijanom glavom ima istetovirano „crno sunce“ – simbol koji je nekad koristila nacistička SS.