Demokratizacija Islamske zajednice u Austriji
4. april 2011Oglas
“Mi smo sa tih 100.000 sasvim zadovoljni, kada, na primjer, pogledate izbore pri radničkoj komori u Austriji, i tamo samo jedna desetina radnika bira članove upravnog odbora i donosi važnije odluke”, komentariše rezultate popisa Anas Schakfeh, trenutni predsjednik Islamske zajednice u Austriji. Od tih 100.000, koji su se o svojoj identifikaciji sa načelima IZ-a mogli izjasniti pri lokalnim matičnim udruženjima, samo je međutim 30.000 njih bilo spremno platiti i godišnju članarinu od 40 eura, kojom se stiče pravo glasa na predstojećim izborima. “Ta brojka je, istina, mogla biti veća, mada smatramo da smo učinili sve što je bilo u našoj moći da objasnimo o čemu se radi i informišemo o važnosti ovog procesa”, kaže Schakfeh.
Manje muslimana nego što se pretpostavlja?
Kako, međutim, Islamska zajednica sada zastupa svega jednu petinu muslimana u zemlji, legitimno je pitanje u kojoj se mjeri ona zaista može nazvati krovnom organizacijom svih muslimana u Austriji, kaže Richard Potz, profesor za religijsko pravo na bečkom univerzitetu i dugogodišnji savjetnik Islamske zajednice u Austriji. Ukoliko se IZ zaista želi etablirati kao krovna organizacija svih muslimana u zemlji, pred njenim predstavnicima je još puno posla, kaže Potz.
“Još je, međutim, nejasno koliko od ovih 400.000 muslimana koji se nisu registrovali, Islamsku zajednicu ne želi priznati kao svoje predstavnike, a koliko ih jednostavno nije bilo dovoljno informisano o procesu koji je u toku. Takođe bi bilo poželjno saznati koliko ih ima samo određenu islamsku pozadinu, a nisu vjernici, te u kojoj mjeri se, tome shodno, može govoriti o izvjesnoj sekularizaciji muslimana u Austriji. U tom slučaju IZ bi doista bila krovna organizacija, ali bi to značilo da u Austriji živi manje muslimana nego što je pretpostavljano”, kaže Potz.
Glasnogovornica Islamske zajednice Amina Baghajati navodi, međutim, da je broj onih čiji su vjerski stavovi oprečni onima u Islamskoj zajednici jako mali. “Radi se o svega dva udruženja koja ne žele prihvatiti tumačenje islama kakvo zastupamo mi u Islamskoj zajednici. To je dakle svega 50-ak ljudi čiji bi se stavovi, ako tako hoćete, mogli nazvati radikalnijima”, navodi glasnogovornica IZ-a.
Što se tiče ostalih 400.000, oni su dakle ili neinformisani, ili jednostavno ne žele biti članovi bilo koje vjerske zajednice, odnosno, ne žele platiti godišnju članarinu od 40 eura.
„Vjera je privatna stvar; danas imamo ustave i zakone“
Drugačijeg mišljanja je Halid Buzar, student na ekonomskom fakultetu, koji je, mimo registracije, plaćanjem članarine takođe dobio pravo glasa na predstojećim izborima. “Od procesa koji je u toku i od izbora, tj, od novog upravnog odbora, očekujem da će raditi na poboljšanju interne komunikacije u zajednici. Konkretno mislim na komunikaciju između, recimo turskih, arapskih i bh. udruženja. Oni se često ne slažu po nekim vjerskim pitanjima, a najprije oni moraju uskladiti stavove. Tek tada zajednica može bolje nastupati u javnosti i tek tada će imati simpatije i biće poštovana”, kaže ovaj student. Što se tiče zajedničkog stava, Halid Buzar, čiji su roditelji porijeklom iz Sarajeva, ali koji za sebe kaže da je Austrijanac, i koji ovaj intervju daje na njemačkom jeziku, kaže da očekuje modernu liniju koja je prilagođena životu u jednoj zapadnoevropskoj zemlji.
Izbori za predsjednike lokalnih udruženja, članove upravnog odbora i novog predsjednika Islamske zajednice najprije će biti održani u Beču, 15. maja. Nakon toga slijediće i izbori u ostalim austrijskim saveznim zemljama.
Autor: Emir Numanović
Odg. urednica: Marina Martinović
Oglas