Demilitarizirana zona u Ukrajini: prilika ili iluzija?

Ruski predsjednik Vladimir Putin ponudio je direktne pregovore bez preduvjeta s Ukrajinom koji počinju u četvrtak u Istanbulu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u nedjelju navečer na platformi X potvrdio svoj dolazak: „U četvrtak ću čekati Putina u Istanbulu, lično."

Prethodno je saopćeno da SAD predlaže stvaranje demilitarizirane zone u Ukrajini koju bi kontrolirale i Ukrajina i Rusija. To je zona koja se nalazi 15 kilometara od trenutnog fronta s obje strane između ukrajinskih oružanih snaga i ruskih trupa. Ovu ideju izrazio je posebni izaslanik američkog predsjednika za Ukrajinu, bivši general Keith Kellogg, u intervjuu za Fox News. „To znači da će se stvoriti jasno kontrolirana zona od 30 kilometara. Moguća kršenja bit će registrirana“, rekao je američki posebni izaslanik, dodajući da bi kontrolu nad sigurnosnom trakom mogla preuzeti „koalicija voljnih“. Čini se da je Ukrajina spremna za privremenu demilitariziranu zonu.

Američki general je nadalje izjavio da bi Ukrajina s vremenom mogla ponovno preuzeti kontrolu nad izgubljenim teritorijima, kao što je bio slučaj s Njemačkom, koja je nakon Drugog svjetskog rata podijeljena na dvije države i ponovno ujedinjena 1990. Ili poput baltičkih država, koje su postale dio SSSR-a, što Zapad nije priznao. „Teritorij koji sada kontrolirate i za koji ste se borili pripada vama, a što će se dogoditi za pet ili deset godina, drugo je pitanje. A to znači zamrzavanje borbi na trenutnim pozicijama. I to je upravo ono što su Ukrajinci spremni učiniti“, rekao je Kellogg. 

Bi li Ukrajinci zamrznuli rat?

U trenutku objave ovog članka, službeni Kijev još se nije oglasio o ovom pitanju. Taras Šamajda, čelnik pokreta Prostor slobode, zatražio je službeno pojašnjenje ukrajinskog Ministarstva vanjskih poslova o tome je li Ukrajina doista spremna povući svoje trupe za 15 kilometara i koja područja treba demilitarizirati.

Prema kojim zakonima bi bilo upravljano ovo područje? Kakve bi vlasti tamo trebale biti? Kako bi izgledala misija stranih trupa u ovoj zoni? Da li bi tamo bile stacionirane trupe iz neutralnih država ili iz država koje su na strani Rusije? "Što bi te trupe učinile ako bi Rusi iznenada htjeli preuzeti cijeli ili dio ovog 30-kilometarskog sigurnosnog pojasa?" napisao je ova aktivist na svojoj Facebook stranici. Na ova pitanja još nema odgovora.

Hoće li SAD vršiti pritisak na Rusiju?

Petro Burkovski, izvršni direktor ukrajinske Fondacije Ilka Kučeriva „Demokratske inicijative", smatra da je prijedlog Sjedinjenih Država razuman. Ukrajina bi se, kaže, s tim mogla složiti. Kao pozitivan povijesni primjer demilitarizirane zone navodi iskustvo Camp Davidovog sporazuma između Egipta i Izraela iz 1979. godine. U to vrijeme, Sjedinjene Države djelovale su kao posrednik, uspostavljena je demilitarizirana zona pod kontrolom američkih promatrača, a trupe su razdvojene nakon primirja. 

Burkowskyj smatra da bi povlačenje trupa i privremeno primirje mogli biti prvi opipljivi korak prema okončanju rata. Tridesetodnevni prekid vatre i uspostava demilitarizirane zone od 30 kilometara teoretski bi bili mogući, kaže on. Ali najvažniji preduvjet je pristanak Rusije, koja do sada nije pokazala takvu spremnost. Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov istaknuo je u Kremlju da "još nije čuo nikakve izjave iz Kijeva o njegovoj želji za demilitariziranom zonom".

Oleksandr Chara, izvršni direktor Centra za obrambene strategije sa sjedištem u Kijevu, rekao je da američki prijedlog za demilitariziranu zonu od 30 kilometara ostaje samo "ideja na papiru". „Rusija ima resurse i ima cilj. Neće stati dok se ne predamo. Mogu kombinirati diplomatske strategije dok Amerikanci nastavljaju vršiti pritisak na nas. U međuvremenu, europska koalicija koja nas podržava bit će uništena. A istovremeno nas nastavljaju ubijati“, rekao je Chara.

Povlačenje trupa: To se već događalo

Vladislav Seleznjev je vojni novinar i bivši šef službe za odnose s javnošću Glavnog štaba ukrajinske vojske. On predloženi format za okončanje rata opisuje kao neučinkovit. Ukrajina je to već "doživjela" povlačenjem trupa s prve crte fronta u Donbasu od 2014. do 2022. U to vrijeme bilo je više od 20 sporazuma o prekidu vatre, ali svi su se pokazali neučinkovitima, kaže Seleznjev. „Čak ni OESS-ova promatračka grupa nije uspjela osigurati trajnu i sigurnu liniju razdvajanja duž fronte. Nadati se da će to ovaj put uspjeti moglo bi biti besmisleno."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu