Jesu li socijalni doprinosi na prihode od kapitala smisleni?

Prijedlog Zelenih da se za finansiranje socijalnih osiguranja uključe i prihodi od kapitala izazvao je široku debatu. CSU i FDP upozoravaju na to da se radi o "zavlačenju ruke u džepove građana", a kritike su izrazili i SPD i AfD. Ali, o čemu se tačno radi u ovom prijedlogu i kako stručnjaci procjenjuju ovu inicijativu?

Šta je problem sa socijalnim osiguranjem?

Budući da su socijalni fondovi Njemačke gotovo prazni, dok troškovi socijalnih osiguranja neprestano rastu, u narednim godinama građanima prijeti povećanje doprinosa. Bez političkih intervencija, u ovoj deceniji bi, na primjer, doprinosi za zdravstveno osiguranje mogli da porastu na čak 20 odsto, izjavio je nedavno Jens Bas, direktor Tehničkog zdravstvenog osiguranja, u intervjuu za Zidojče cajtung.

Već početkom ove godine, većina javnih zdravstvenih osiguravajućih društava značajno je povećala dodatni doprinos koji se dodaje na opšti doprinos, a prosiječno iznosi 2,91 odsto prihoda na koji se obračunavaju doprinosi.

Ni u ostalim granama socijalnog osiguranja situacija nije bolja. Do 2035. doprinosi kroz sve različite grane osiguranja mogli bi ukupno da porastu za 7,5 poena na 48,6 procenata. To prognoziraju istraživači Berlinskog IGES instituta. Već sada 42,3 procenta bruto plata odlazi na zdravstveno, penziono i osiguranje za njegu, kao i osiguranje za slučaj nezaposlenosti – što predstavlja rekordnu vrijednost. Neki ovu situaciju opisuju kao "jedan od najvećih zadataka pred budućom vladom" u vezi sa finansiranjem sistema socijalnog osiguranja.

O čemu se radi u prijedlogu Zelenih?

"Željeli bismo da proširimo osnovu za plaćanje doprinosa", izjavio je Robert Habek u pfošlonedeljnoj emisiji Izvještaj iz Berlina. Kandidat Zelenih za kancelara kritikovao je činjenicu da su kapitalni prihodi do sada oslobođeni od plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje. Zbog toga su plate radnika više opterećene nego prihodi od kapitala. "Zato predlažemo da i ovi izvori prihoda (...) postanu obavezni za plaćanje socijalnih doprinosa." Ideja da se kapitalni prihodi koriste za finansiranje zdravstvenog osiguranja i sistema njege takođe je navedena u nacrtu programa ove stranke za izbore za Bundestag 23. februara ove godine.

Habek je dalje izjavio da se rastući troškovi zdravstvenog sistema trenutno finansiraju kroz plate. "Pritisak na plate postaje sve veći, i to na plate radne populacije. Onih koji ustaju rano ujutru i uveče se vraćaju kući iscrpljeni i umorni." Postavlja se pitanje da li je to pravedno ili bi možda bilo bolje "druge prihode ljudi koji ostvaruju dobit uključiti u sistem na solidaran način."

Kako bi to konkretno izgledalo?

Još uvijek je mnogo toga u vezi s prijedlogom nejasno. Detalji bi morali biti riješeni tokom eventualnog zakonodavnog procesa, rekao je Habek. Suštinski, riječ je o "uključivanju prihoda od kapitala za ljude koji ostvaruju velike prihode od kapitala". Šefica poslaničkog kluba Zelenih, Katarina Drege, naglasila je da bi prijedlog opteretio milionere. "Posebno one koji imaju milione na svojim računima i više ne moraju da rade jer njihov novac radi za njih." Radi se o osmišljenom konceptu sa visokim neoporezivim iznosima za štediše.

Koliki bi ti neoporezivi iznosi mogli biti, još nije poznato. Kod oporezivanja kapitalnih prihoda poput prodaje akcija, dividendi ili kamata, godišnji limit trenutno iznosi 1.000 evra. Do tog iznosa zarade su oslobođene poreza. Na sve prihode iznad tog iznosa, investitori plaćaju porez po odbitku od 25 procenata, kao i solidarni dodatak, te eventualno crkveni porez. Gubici od kapitalnih prihoda se, međutim, mogu uračunati. Ako su nalozi za oslobađanje od poreza podnijeti odgovarajućim bankama, porez po odbitku se automatski oduzima od kapitalnih prihoda.

Inače, oni koji su dobrovoljno osigurani u sistemu javnog zdravstvenog osiguranja već plaćaju doprinose na sve vrste prihoda – dakle, i na kapitalne prihode. U ovu grupu spadaju samostalni preduzetnici, službenici ili neki penzioneri. Zaposleni s visokim primanjima takođe su često svrstani u grupu dobrovoljno osiguranih, ali ionako imaju prihode koji premašuju tzv. granicu obračuna doprinosa. Ova granica određuje do kojeg iznosa bruto prihoda se doprinosi oduzimaju. Kod zdravstvenog osiguranja ona trenutno iznosi mjesečni prihod od oko 5.500 evra. Oni koji zarađuju više od toga, na taj višak ne plaćaju doprinose za socijalno osiguranje.

Kakve su reakcije na prijedlog Zelenih?

Savezni kancelar Olaf Šolc (SPD) distancirao se od prijedloga Zelenih. "To je stara priča, to nikada nije funkcionisalo", rekao je. "Kapitalni prihodi se oporezuju. To je pravi put. Ali oni nemaju nikakve veze sa socijalnim doprinosima." Ekonomski savjet blizak CDU-u kritikovao je Habekove planove, navodeći da oni "protivurječe privatnim naporima za štednju". Prema riječima predsjednice Mladih liberala (FDP), Franciske Brandman, Habek očigledno ne zna ko ulaže u akcije. To su često mladi ljudi koji su već platili poreze i doprinose na svoje plate.

Šef CSU-ove poslaničke grupe u Bavarskoj, Aleksander Dobrint, odbio je zahtjev pozivajući se na granice za obračunavanje doprinosa. Jer, oni koji zarađuju mnogo zapravo nisu ni pogođeni. "To znači da Habekov prijedlog znači da on priča o milionerima, ali pogodio bi male štediše", rekao je Dobrint. Predsjednik CSU, Markus Zeder, optužio je lidera Zelenih da je svojim prijedlogom izazvao nesigurnost među građanima. "Očigledno nedostaje kompetencije", rekao je Zeder u srijedu. Plan je, prema njegovim riječima, "elitistički i odvojen od stvarnosti".

Pozitivne reakcije došle su, između ostalih, od Savezne unije njemačkih sindikata (DGB). "DGB već dugo zahtijeva da se doprinosi za zdravstveno i socijalno osiguranje plaćaju i od kapitalnih prihoda, jer bi to bilo pravednije", rekla je članica uprave Anja Pil. Međutim, važno je postaviti iznos koji je oslobođen doprinosa. "Bogati ljudi sa velikim kapitalnim prihodima danas gotovo ništa ne plaćaju", prenosi njemačka novinska agencija (dpa) informacije iz krugova zdravstvenih osiguravajućih društava. "Ako bogati zaista plate više, doprinosi bi mogli da opadnu." Ali takav model mora biti pažljivo osmišljen i izračunat, kako bi se postigao željeni efekat. Takođe, Socijalna unija Njemačke (SoVD) pozdravila je ovaj prijedlog.

Šta bi sprovođenje ovog plana značilo za socijalna osiguranje?

„Ako se prijedlog Roberta Habeka shvati tako da se obaveza plaćanja doprinosa za zakonsko zdravstveno osiguranje proširuje na prihode od kapitala, dok bi ostali uslovi (tj. krug obaveznih osiguranika se ne mijenja, a granice za obračun doprinosa ostaju iste), dodatna sredstva za osiguranje bila bi veoma mala“, objašnjavaju Ane Štojernagel i Marsel Tum sa ifo instituta u razgovoru za Tagesšau. Ovi istraživači su se već 2023. godine bavili istraživanjem uticaja obaveze plaćanja doprinosa na kamate, dividende i rentu na socijalna osiguranja.

„Naša istraživanja sa Socio-ekonomskim panelom (SOEP) su pokazala da bi čak i u slučaju obavezivanja kapitalnih prihoda na plaćanje doprinosa od prvog evra, povećanje ukupnog iznosa doprinosa bilo samo oko tri odsto“, kažu eksperti ifo instituta. U drugim socijalnim osiguranjima povećanje bi bilo još manje.

Prema Štojernagel i Tum, samo onima koji su zaposleni i koji već plaćaju doprinose za socijalno osiguranje bi bili oporezovani kapitalni prihodi (kao što su kamate, dividende itd.), i to do određenog iznosa, tj. do "granice za obračun doprinosa". Međutim, većina ljudi koji imaju značajne kapitalne prihode, obično nisu zaposleni, što znači da ovaj prijedlog zapravo ne bi mnogo uticao na one koji imaju najviše kapitalnih prihoda.

Šta kažu drugi ekonomisti?

Jens Zidekum, ekonomski stručnjak sa Univerziteta u Diseldorfu i savjetnik Ministarstva privrede, smatra da je osnovna ideja ispravna: „treba širiti osnovu za finansiranje socijalnog osiguranja“. Međutim, nije jasno da li je prijedlog za implementaciju, koji direktno cilja kapitalne prihode, zaista najbolji. "Bilo bi jednostavnije finansirati usluge koje nisu povezane sa osiguranjem u socijalnom osiguranju putem većih subvencija iz budžeta, dakle, na kraju preko opštih poreza, umjesto preko doprinosa," smatra Jens Zidekum.

Ekonomski stručnjak Andreas Haketal naglašava da bi socijalni doprinosi u slučaju implementacije morali da se plaćaju i na prihode od iznajmljivanja. "Inače bi finansijski kapital bio premješten u nekretnine, i od toga bi imali koristi vlasnici nekretnina," kaže profesor finansija na Gete univerzitetu u Frankfurtu. "A da ne bi bilo nepravde među državnim službenicima i samostalnim preduzetnicima trebalo bi da se oduzimaju socijalni doprinosi na kapitalne prihode." Jednostavnije bi bilo povećati poreze na kapitalne prihode i ukinuti rokove za špekulacije sa nekretninama.

Generalno, ideja je interesantna, ali ne rješava finansijske probleme socijalnog osiguranja, smatra i Andreas Pajhl, direktor Centra za makroekonomiju pri ifo institutu. Iako bi kratkoročno došlo do većih prihoda a naredna vlada bi dobila na vremenu kao i više manevarskog prostora. Srednjoročno i dugoročno, prema mišljenju ovog stručnjaka, finansijski problemi bi se pogoršali jer bi novi doprinosi stvorili i nove obaveze. "Ako želite da dodatno opteretite kapitalne prihode, to bi trebalo da se uradi kroz poreski sistem," kaže on. "To bi bilo poštenije, kao i da se konačno riješe strukturni problemi socijalnog osiguranja, naročito u vezi sa penzijama."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu