Da li bi Benjamin Netanjahu morao biti uhapšen u Njemačkoj?

Teoretski, Benjamin Netanjahu je mogao biti uhapšen tokom svoje posjete Mađarskoj u četvrtak. Jer Međunarodni krivični sud (MKS) u Hagu izdao je nalog za hapšenje izraelskog premijera još u novembru 2024. godine – zbog navodnih ratnih zločina u Pojasu Gaze i zločina protiv čovječnosti.

Ipak, Netanjahu je mogao računati na to da ga niko neće hapsiti. Iako je Mađarska članica Evropske unije (EU) i jedna od zemalja-osnivača Međunarodnog krivičnog suda, desničarski populistički i autoritarni premijer Viktor Orbán unaprijed mu je demonstrativno obećao slobodan prolaz.

Kancelar Scholz ne može da zamisli hapšenje Netanjahua

Ni u većini drugih evropskih zemalja, uključujući Njemačku, Netanjahu se vjerovatno ne bi morao bojati hapšenja. Kancelar u odlasku Olaf Scholz, koji obavlja dužnost dok se ne formira nova vlada, rekao je u četvrtak u Berlinu: "Da dođe do hapšenja u Njemačkoj – to ne mogu da zamislim."

Izjava ovog socijaldemokrate (SPD) podsjeća na ono što je njegov mogući nasljednik Friedrich Merz rekao dan nakon izbora za Bundestag 23. februara: "Smatram potpuno apsurdnom pomisao da izraelski premijer ne može posjetiti Saveznu Republiku Njemačku." Prije toga je demohrišćanin Merz (CDU), u telefonskom razgovoru, Netanjahuu obećao da će pronaći načine da izraelski premijer može doći i otići iz Njemačke bez rizika od hapšenja.

Bundestag poručio analizu i "pravno mišljenje"

Međutim, stvari nisu tako jednostavne kako to zamišlja najvjerovatnije novi kancelar. To proizlazi iz pravnog mišljenja, koje je po zahtjevu ljevičarskog političara Gregora Gysija izradio Naučni servis Bundestaga. U fokusu analize su obaveze prema međunarodnom pravu, koja proizlaze iz članstva u Međunarodnom krivičnom sudu za sve 124 države potpisnice. Te su obaveze utvrđene u osnivačkom dokumentu, tzv. Rimskom statutu.

U članu 89 stoji: „Sud može tražiti od bilo koje države na čijoj teritoriji se osoba vjerovatno nalazi (...) saradnju u hapšenju i izručenju te osobe.“ Dakle, Njemačka bi morala izručiti Netanjahua Hagu. To proizlazi iz Zakona o saradnji s Međunarodnim krivičnim sudom, koji je Bundestag usvojio 2002. godine.

Teoretski, Netanjahu bi morao biti izručen

Paragraf 2 tog zakona je jasan: „Osobe, čije izručenje traži Međunarodni krivični sud u skladu s Rimskim statutom i koje se nalaze na teritoriji Njemačke, biće izručene radi krivičnog gonjenja i izvršenja kazne prema odredbama Rimskog statuta i ovog zakona.“

Naučni servis Bundestaga jasno navodi u svom mišljenju da ne postoji pravna osnova da se međunarodni nalog za hapšenje ignoriše: „Zahtjev za izručenje bi Ministarstvo pravde moralo proslijediti nadležnom Državnom tužilaštvu radi pokretanja hapšenja.“

Istorijska odgovornost Njemačke prema Izraelu

U mišljenju se, međutim, također razmatra posebna politička i moralna odgovornost Njemačke prema Izraelu. Tokom nacističkog režima je do kraja Drugog svjetskog rata 1945. godine u Evropi sistematski ubijeno oko šest miliona Jevreja. Zbog te istorijske krivice i odgovornosti, njemačka državna politika obavezuje se na garantovanje postojanja i sigurnosti države Izrael.

Ipak, kako ističe Naučni servis, ta obaveza predstavlja isključivo politički princip – a ne pravno obavezujući temelj za njemačke državne vlasti i vanjsku politiku. Zbog toga je rasprava o mogućem hapšenju Netanjahua od strane njemačkih vlasti politička dilema, ali ne i pravna.

Međunarodno pravo se različito tumači

Većina stručnjaka se slaže: Njemačka bi morala uhapsiti i izručiti izraelskog premijera, ako to zatraži Međunarodni krivični sud. Drugačijeg je mišljenja pravnik iz Wiesbadena, Matthias Friehe, koji je još u maju 2024. godine ocijenio da je nalog za hapšenje Netanjahua pravno neosnovan.

U gostujućem članku za „Frankfurter Allgemeine Zeitung" (FAZ), Friehe je svoje pravno stanovište utemeljio uglavnom na imunitetu, koji prema međunarodnom pravu uživa aktuelni premijer jedne države, čime je zaštićen od krivičnog gonjenja. Također je naglasio da Izrael nije potpisnik Rimskog statuta. „Njemačka bi, dakle, prekršila svoju obavezu prema međunarodnom pravu prema Izraelu, ako bi uhapsila i izručila izraelskog premijera Hagu.“

Presedan: bivši predsjednik Sudana Al-Bašir

Friehe, međutim, zastupa manjinsko mišljenje, kojem se suprotstavlja grupa stručnjaka za međunarodno i krivično pravo – dvije žene i sedam muškaraca. Njihov tekst također je objavljen u FAZ-u. Ključni argument temelji se na sličnom slučaju iz 2019. godine. Tada je Jordan odbio izručiti predsjednika Sudana Omara Al-Bašira Međunarodnom krivičnom sudu.

Slučaj je završio pred apelacionim vijećem MKS-a. Presuda je bila dvostruka pravna pobjeda protiv Jordana: država je prekršila svoje obaveze jer nije uhapsila Al-Bašira, protiv kojeg je postojao međunarodni nalog. Također je presuđeno da Al-Bašir ne uživa imunitet pred međunarodnim krivičnim sudom.

I protiv Vladimira Putina postoji nalog za hapšenje

U političkoj i medijskoj raspravi o tome kako bi Njemačka trebala postupiti s izraelskim premijerom Netanjahuom postoji još jedna osjetljiva tačka. Ona se tiče Vladimira Putina: protiv ruskog predsjednika postoji međunarodni nalog za hapšenje od marta 2023. godine, zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti.

Njemačka bi ga morala izručiti – u to tada nisu ostavili nikakvu sumnju ni kancelar Olaf Scholz ni tadašnji ministar pravde Marco Buschmann. Jasno su izjavili da su obavezni da ga uhapse i predaju MKS-u ako uđe na njemačku teritoriju. Ipak, ostaje nejasno, kako bi Njemačka morala postupiti u slučaju Netanjahuove posjete.

Neodređeni odgovori njemačke vlade

Na redovnoj pres-konferenciji vlade u Berlinu novinari su pitali za mišljenje, koje je dao Naučni servisa Bundestaga. Odgovori su bili neodređeni. "Naravno da smo to uzeli na znanje, ali nemam šta novo da saopštim", rekla je glasnogovornica vlade. 

Ovaj članak najprije je objavljen na njemačkoj stranici.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu