Crvene linije: Kada bi Njemačka uvela sankcije Izraelu?

Tokom neformalnog sastanka ministara spoljnih poslova zemalja Evropske unije ovog vikenda u Kopenhagenu, jedna od tema o kojima se ponovo razgovaralo bila je da li i kako sankcionisati Izrael zbog njegovih postupaka tokom aktuelnog sukoba u Gazi.

Iako se još uvijek raspravlja o tome koliki je stepen kriminalnog ponašanja Izraela, za većinu posmatrača više nije sporno da je izraelska vojna kampanja u Gazi, pokrenuta nakon napada militantne grupe Hamas na Izrael u oktobru 2023, rezultirala kršenjem međunarodnog humanitarnog prava u Gazi.

„Rastuća većina" zemalja podržava sankcije protiv Izraela, rekla je nedavno visoka predstavnica EU za spoljne poslove, Kaja Kalas. Međutim, ministri spoljnih poslova zemalja EU ovog vikenda nisu uspjeli da postignu bilo kakav konsenzus po tom pitanju. A neki su privatno izrazili frustraciju zbog toga što neke zemlje Unije blokiraju sankcije Izraelu.

Jedna od njih je Njemačka.

Nakon sastanka u Kopenhagenu, Kalas je za DW rekla da je EU u stalnom kontaktu sa Izraelom i da vrši pritisak na njih da dozvole veću pomoć u Gazi. „Postoje stvari koje su poboljšane, ali to nije dovoljno. Frustrirajuće je to što ne možemo da uradimo više", rekla je Kalas.

Razmatrane su razne mjere, među kojima su suspenzija sporazuma o pridruživanju između EU i Izraela, suspenzija trgovinskog sporazuma, sprečavanje izraelskih kompanija da učestvuju u istraživačkom fondu EU „Horizont", pa čak i direktno sankcionisanje izraelskih doseljenika.

Za donošenje nekih od tih odluka potrebna je kvalifikovana većina – to jest, podrška 55 odsto zemalja-članica EU, koje predstavljaju najmanje 65 odsto stanovništva EU. Zato je Njemačka – najmnogoljudnija članica Unije – toliko važna za glasanje.

Ali do sada su se visoki njemački političari, uključujući kancelara Fridriha Merca i ministra spoljnih poslova Johana Vadefula, uglavnom ograničavali na to da kažu da Izrael treba da djeluje u okvirima međunarodnog prava. Dio njemačkog izvoza oružja Izraelu jeste ograničen, ali bi to u budućnosti moglo i da se nastavi. A bilo kakav trgovinski embargo ili neku drugu vrstu sankcija Berlin odbacuje.

Kako je Institut za istraživanje mira iz Frankfurta naveo u svom komentaru iz maja ove godine, uloga Njemačke uglavnom se ograničila na „kritikovanje, ali bez posljedica".  

Njemačka zbog Holokausta ima istorijsku odgovornost prema državi Izrael, ali istovremeno, raste pritisak na Berlin da preduzme neku vrstu akcije.

Šta bi moglo da natjera njemačku vladu da promijeni mišljenje? Na to pitanje DW portparol vlade nije dao direktan odgovor, već nas je uputio na prethodne komentare kancelara Merca.

Kakvu ulogu imaju njemački birači?

Ankete pokazuju da se njemački birači sve više protive tome da Njemačka šalje oružje Izraelu.

U najnovijem istraživanju Politbarometra, koje redovno naručuje javni servis ZDF, 76 odsto Nijemaca smatra da akcije Izraela u Gazi nemaju opravdanje. Ista anketa pokazuje da 83 odsto Nijemaca misli da bi njihova vlada trebalo da zaustavi ili bar ograniči izvoz oružja Izraelu.

Neka druga istraživanja pokazuju da Nijemci sada imaju manje povoljne stavove o Izraelu. Pritom neka od tih mišljenja i nisu nova. Već više od godinu dana, različita istraživanja pokazuju da tako misli većina Nijemaca.

Ali, na konferenciji za novinare u junu, kada je portparol vlade upitan o tome, on je odgovorio: „Javno raspoloženje nije odlučujući faktor za tako fundamentalne odluke."

„Iskreno, teško je zamisliti šta bi to moglo da promijeni stav Njemačke", kaže za DW Rene Vildangel, nezavisni stručnjak za Bliski istok i bivši politički saradnik berlinskog trusta mozgova Evropski savjet za spoljne odnose.

„Od kada je kancelar Merc u avgustu najavio djelimičnu zabranu izvoza oružja i našao se zatim na udaru kritika nekoliko članova sopstvene stranke, Njemačka je bila izuzetno defanzivna. Jedina šansa koju vidim, kaže Vildangel, jeste da više Nijemaca počne da izlazi na ulice i da se njihov glas čuje. Jer gledajući ankete, vidimo da velika većina njih odbacuje akcije Izraela u Gazi."

Pritisak u Njemačkoj raste

Tokom posljednjih nekoliko mjeseci, njemački političari – od ljevice, preko centra, pa do desnice – takođe su se više izjašnjavali o toj temi.

Opoziciona stranka Ljevice zalagala se za suspenziju sporazuma o pridruživanju između EU i Izraela, kao i za prekid izvoza oružja. 

„O tim pitanjima se već javno raspravlja i očekujem da će pritisak u Njemačkoj nastaviti da raste", kaže Katja Herman, ekspertkinja za Bliski istok u Fondaciji Roza Luksemburg, koja je povezana sa strankom Ljevice.

U skorije vrijeme su i neki članovi Socijaldemokratske partije (SPD) takođe počeli da predlažu konkretnije mjere. SPD je manji partner u aktuelnoj koalicionoj vladi Njemačke, koju predvode konzervativni demohrišćani (CDU i CSU).

Ranije ove godine, ogranak SPD-a u Berlinu usvojio je rezoluciju kojom i formalno poziva koalicionu vladu Njemačke da „učini više" – što bi po njima podrazumijevalo da se u Briselu ne blokira suspenzija sporazuma o pridruživanju EU sa Izraelom.

Merc i Vadeful, obojica članovi CDU, kritikovali su akcije Izraela u Gazi. Ali, kada je riječ o sankcijama na nivou Evropske unije, onda i CDU i CSU insistiraju na tome da je blizak odnos s Izraelom najbolji način da se utiče na tu zemlju kako bi se ona odvratila sa „pogrešnog puta", kako se to izrazio jedan njemački političar.

Međunarodni pritisak na Njemačku

Posmatrači ukazuju da se Njemačka po tom pitanju sve više izoluje unutar Evropske unije.

Na primjer, u maju ove godine, dvije trećine država Unije željelo je da preispita sporazum o pridruživanju sa Izraelom zbog navoda o kršenju ljudskih prava u Gazi. Njemačka se tome usprotivila.

Nakon sastanka u Kopenhagenu ovog vikenda, ta izolacija Berlina postaje sve očiglednija, ukazuje Martin Kobler, član organizacije „Diplomate bez granica", inače bivši ambasador Njemačke u Egiptu, Iraku i Pakistanu, a sada u penziji.

„Čak i Holanđani sada žele da zauzmu tvrđi stav", kaže Kobler za DW. „I naravno, ako ste izolovani u političkom pitanju poput ovog, to zahtijeva da sve više i više ulažete u opravdavanje svojih postupaka."

Druge države EU, kaže Kober, razumiju da je stav Njemačke prema Izraelu ograničen zbog istorije te zemlje, „ali bezbjednost Izraela ne mora nužno da znači i bezbjednost Netanjahuove vlade", dodaje Kobler. 

Pravne implikacije – ratni zločin, genocid?

Jedan drugi diplomata nezvanično kaže za DW da je njemačka vlada sigurno potražila savjet od pravnika zbog straha da bi podrška Izraelu mogla da znači da je Njemačka saučesnik u ratnim zločinima, pa čak možda i u genocidu. Ranije ove nedjelje, Međunarodno udruženje stručnjaka za genocid izjavilo je da je Izrael počinio genocid u Gazi.

Postoji nekoliko pravnih slučajeva u kojima bi Njemačka mogla da se nađe na meti takvih optužbi – pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, ali i pred domaćim sudovima.

„Naša organizacija direktno testira obaveze Njemačke prema međunarodnom pravu na njemačkim sudovima", objašnjava Aleksandar Švarc, advokat iz berlinskog Evropskog centra za ustavna i ljudska prava (ECCHR). Sredinom novembra ECCHR će pred sudom u Berlinu ponovo postaviti pitanje legalnosti dosadašnjih isporuka njemačkog oružja Izraelu.

„Dovoljno je da se samo jedan od tih postupaka okonča donošenjem konkretnih mjera koje moraju da preduzmu zemlje saučesnice poput Njemačke, pa da već to ima uticaja", objašnjava Švarc za DW.

„U Njemačkoj u poslednje vrijeme jeste došlo do blagih promjena", ukazuje on, „ali njemačka vlada je u poslednja 23 mjeseca već prekoračila toliko crvenih linija, da nije mudro vjerovati da će se ona po tom pitanju dobrovoljno promijeniti.

Ipak, pretpostavljam da bi konačna crvena linija bila da neki sud – domaći ili međunarodni – kaže da Njemačka, isporukom oružja, krši međunarodno pravo. Ili da je saučesnica u zločinu genocida."