Civilno društvo na nišanu u Centralnoj i Istočnoj Evropi

Oduševljen napadom Donalda Trumpa na Američku agenciju za međunarodni razvoj (USAID), mađarski premijer Viktor Orban je krajem februara najavio da do Uskrsa želi očistiti svoju zemlju od „pseudo-civilnih organizacija koje služe stranim interesima". Na krilima Trampa, rigoroznije mjere za strane agente u Republici Srpskoj

Ovo nije nikakva nova pojava: neliberalne vlade širom centralne i istočne Evrope već dugo imaju na meti civilno društvo i njegove organizacije. Ipak, od početka ove godine, vlade Mađarske, Srbije i Slovačke pojačale su svoje napore u tom pogledu, uočivši priliku u Trumpovoj haotičnoj agendi da skrenu pažnju sa domaćih političkih izazova – ili ih čak demontiraju.

Orban godinama optužuje mađarske organizacije civilnog društva da su pod kontrolom stranih interesa, istražujući njihove izvore finansiranja i način rada. Slične taktike u svojim zemljama koriste i slovački premijer Robert Fico te predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Rusija i SAD

Kritičari tvrde da su takvi potezi inspirisani ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Nije iznenađujuće što su sva tri lidera pro-ruski nastrojena.

Ipak, reizbor Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a – i, preciznije, njegov napad i uništavanje USAID-a – dodatno je podstakao njihove ambicije.

„S dolaskom Donalda Trumpa na vlast i zamrzavanjem američkog finansiranja stranih projekata, Orban vjerovatno osjeća da su sve vanjske prepreke sada uklonjene", rekao je Robert Laszlo iz budimpeštanskog instituta Political Capital.

Mađarska vodi istragu protiv nevladine organizacije i medije

Od osnivanja prošle godine, mađarski Ured za zaštitu suvereniteta (SPO) vodi istragu protiv brojnih nevladinih organizacija i medijskih kuća.

Dana 6. marta objavio je da je otkrio „opsežnu međunarodnu mrežu" koja finansira organizacije zadužene za uticanje na javno mnijenje o migracijama, ratu i rodnoj politici.

LGBTQ+ zajednica već dugo je meta političkih partija, koje traže podršku od reakcionarnih i ekstremističkih glasača, a Budimpeštanska povorka ponosa jedna je od meta mađarskog Ureda za zaštitu suvereniteta (SPO) .

„Orban je uvijek govorio da nije dirao u Povorku ponosa zbog podrške, koju joj je davao bivši američki ambasador u Budimpešti", kaže za DW Mate Hegedus, glasnogovornik Budimpeštanske povorke ponosa.

Sada, međutim, Budimpešta planira zabraniti ovaj marš, koji se održava već 30 godina.

Otprilike godinu dana prije opštih izbora u Mađarskoj, Orban se suočava s najozbiljnijim političkim rivalom u posljednjih 15 godina – Peterom Magyarom. On je lider novoosnovane stranke Tisza, koja u anketama uživa podjednakju podršku kao Orbanov vladajući Fidesz. Magyar  je pokušaj zabrane Povorke ponosa nazvao „dimnom zavjesom".

„Mogući razlog zašto se ovo sada događa jeste izazov, koji za Orbanovu vladu predstavlja Tisza", rekao je Hegedus. „Vlada vidi krajnju desnicu kao najbolji izvor proširene podrške."

‘Strani agenti'

Prije sedam godina Orban je uveo zakon, koji obavezuje nevladine organizacije u Mađarskoj da se registruju kao „strani agenti" ako primaju sredstva iz inostranstva.

Premijer Robert Fico sada nastoji provesti sličan zakon u Slovačkoj. Početkom ove godine tvrdio je da Ukrajina i Gruzija u sklopu svojih  tajnih operacija koriste nevladine organizacije i medije, kako bi u njegovoj zemlji pokušale izvesti državni udar.

Sada je on zahtijevao detaljan spisak svih državnih sredstava dodijeljenih civilnim organizacijama i ponovo otvorio slučaj star više od deset godina, povezan s porodicom Michala Simečke, lidera opozicione Progresivne Slovačke, sugerišući da je riječ o korupciji.

Krajem prošlog mjeseca je i srbijanska policija upala u nekoliko nevladinih organizacija optužujući ih za zloupotrebu sredstava i pranje novca. Jedan demokratski nadzorni organ, koji je bio meta racija, nazvao je ovaj potez „besmislenom demonstracijom mišića autoritarnog režima".

Trump kao katalizator

Trumpovo gušenje USAID-a očigledno je dodatno podstaklo napade na civilno društvo u ove tri zemlje, tvrde analitičari.

Većina organizacija, koje su bile meta srbijanskih vlasti, primala je sredstva iz Washingtona, a Beograd je potvrdio da je od američkih vlasti zatražio detalje o njihovom finansiranju.

Slovački premijer Fico uputio je sličan zahtjev prilikom susreta s američkim potpredsjednikom JD Vanceom prošlog mjeseca, prije nego što je naredio provjeru svih nevladinih organizacija koje se u Slovačkoj finansiraju sredstvima iz inostranstva

Trumpove akcije također pružaju priliku da se prikriju ili riješe politički izazovi i problemi.

„Ove vlade vide kako nestaje vanjska kontrola iz SAD-a dok se suočavaju s domaćim izazovima", kaže , za DW Daniel Hegedus, stručnjak za centralnu i istočnu Evropu u Njemačkom Marshall Fondu (German Marshall Fund).

Ogromni protesti u Slovačkoj i Srbiji

Beograd i Bratislava nedavno su svjedočili i još uvijek svjedoče masovnim antivladinim protestima.

Oko 100.000 ljudi prošlog mjeseca protestovalo je širom Slovačke protiv Ficove pro-ruske politike i neliberalnih mjera. Ovi protesti, zajedno s dugotrajnom krizom u vladajućoj koaliciji, znače da on očajnički pokušava osigurati tijesnu većinu, dok odbija pozive za prijevremene izbore od strane Michala Šimečke, čija stranka vodi u istraživanjima javnog mnijenja

Baš kao i Fico, srbijanski predsjednik Vučić insistira na tvrdnji po kojoj su su demonstracije u njegovoj zemlji djelo stranih provokatora.

Ogromni studentski protesti u Srbiji započeli su nakon što se u novembru srušila nadstriješnica na ulazu u željezničku stanicu u Novom Sadu, pri čemu je poginulo 15 ljudi. Sada su  demonstracije prerasle u zahtjev da Vučić podnese ostavku.

Vučić ostaje prkosan, uprkos ostavci premijerke i prošlosedmičnim scenama potpunog haosa u parlamentu.

Situacija je delikatna kako za Vučića, tako i za Fica jer protesti imaju malo dodira s opozicijom, koja se često pokazuje lakšom za suzbijanje.

„Studentski protesti u Srbiji i dalje su veoma popularni širom zemlje, jer su se pažljivo distancirali od opozicije", kaže Milan Nic, viši istraživač u Njemačkom vijeću za međunarodne odnose. „U Slovačkoj također nema centralizovane organizacije."

‘Prava represija' moguća

Civilno društvo i nezavisni mediji u centralnoj i istočnoj Evropi već trpe posljedice ogromnog smanjenja finansiranja usljed zamrzavanja sredstava USAID-a.

EU bi mogla pružiti neku zaštitu, kao što je učinila 2021. godine, kada je natjerala Mađarsku da povuče Zakon o „stranim agentima". Međutim, analitičari strahuju da politička volja za snažniji odgovor možda nedostaje.

Za mnoge, povratak u prošlost nije opcija. „Vraćanje u ilegalu nije moguće za LGBTQ+ zajednicu", kaže Mate Hegedus iz Budimpeštanske povorke ponosa. „Žele nas sakriti od javnosti, ali mi planiramo slobodno marširati 28. juna."

Ovaj tekst je najprije objavljen na engleskom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu