Civili u Gazi u teškoj situaciji, pomoć ne stiže na sjever

Prije rata, Hazem Lubad (21) je studirao i finansirao se radeći kao konobar u restoranu u gradu Gaza. Sa svojom velikom porodicom već 19 mjeseci se skriva u sjevernoj četvrti grada - Šeik Radvan.

Izraelska vojskaje naredila da se mnoge susjedne oblasti „evakuišu“, poput Bejt Lahije i Džabalije, i tamošnje stanovništvu pozvala da se preseli južnije. Prema riječima mještana, taj dio neprekidno je izložen vazdušnim napadima i granatiranju. Kretanje po okolini takođe je opasno.

„Jedemo ono do čega dođemo, jednom dnevno. Nekad je to sočivo, nekad tjestenina“, rekao je ovaj Palestinac u video-poruci iz Gaze.

Lubad kaže da je tokom cijelog rata hrane bilo veoma malo. Nakon jedanaestonedjeljne blokade koju je uvela izraelska vlada, nešto hrane je počelo da pristiže u Gazu — ali, kako kažu stanovnici, sjever i dalje ostaje bez pomoći.

Izrael je 2. marta zatvorio granične prelaze i obustavio isporuku pomoći u Gazu. Izraelski zvaničnici tvrdili su da Hamas krade pomoć i koristi je za snabdijevanje svojih boraca, ali nisu predočili dokaze za tu tvrdnju. 

„Brašna nema već skoro dva mjeseca. Kilo brašna na crnom tržištu košta 80 do 100 šekela (otprilike 20–24 evra), a zbog situacije u kojoj se nalazimo, ne možemo da ga kupimo", objašnjava Lubad. Zbog rata, niko iz porodice više nema redovna primanja.

Lubad kaže da su improvizovali jednostavnu solarnu stanicu za punjenje telefona, gdje ljudi mogu da dopune svoje uređaje u zamjenu za novac.

„Bez tog novca, nema prihoda", kaže on. To znači da sebi ne može priušti mnogo toga na pijacama, gdje su cijene astronomske. Prema riječima stanovnika, dio pomoći koja je nedavno stigla u Gazu opljačkali su očajni i gladni ljudi. Drugi tu istu hranu prodaju po višestruko većim cijenama.

UN: „Namerno uskraćivanje pomoći“

Stanovnici sjevernog dijela Gaze s užasom prate vijesti o gotovo svakodnevnim ubistvima ljudi koji pokušavaju da dođu do mjesta na kojima se dijeli hrana u južnoj Gazi. Distribuciju pomoći vodi privatna američko-izraelska kompanija pod nazivom Gaza Humanitarian Foundation (GHF), a obezbjeđuje ih izraelska vojska (IDF). 

Ujedinjene nacije i druge humanitarne organizacije odbacuju novi sistem raspodjele hrane, tvrdeći da on ne može da odgovori na potrebe 2,3 miliona stanovnika Gaze i da omogućava Izraelu da koristi hranu kao sredstvo kontrole nad stanovništvom. Na sjeveru Gaze uopšte ne postoje punktovi za distribuciju, a za ljude iz tog dijela bilo bi suviše daleko i opasno da do njih stignu.

UN navode da im je dozvoljeno da u Gazu uđu sa ograničenim brojem kamiona: s brašnom isključivo za pekare, kao i određenim drugim potrepštinama, poput medicinskih sredstava i hrane za bebe.

„To je vještački stvorena nestašica“, rekao je Džonatan Vitol, šef UN-OCHA, na brifingu za novinare u Jerusalimu prošle nedjelje, dodajući da pomoć treba da stigne do svih civila, gdje god da se nalaze — i da ne smije biti ograničena. „Ovaj novi sistem je raspodjela zasnovana na nadzoru, koja legalizuje politiku namjerno izazvane oskudice. I sve to dolazi u trenutku kada ljudi u Gazi, od kojih je polovina djeca, bukvalno vode borbu za opstanak.“

Šta se dešava na novim punktovima za raspodjelu pomoći?

U Gazi vlada velika nestašica hrane, čiste vode i gasa za kuvanje. Ljudi su primorani da lože đubre ili daske iz ruševina srušenih zgrada kako bi mogli da spreme nešto za jelo. Ljudi su prinuđeni da pješače kilometrima kako bi stigli do tih mjesta, koja se nalaze u blizini izraelskih militarizovanih zona.

Prošle nedjelje, DW je razgovarao s mladim čovjekom iz južne Gaze, koji je uspio da preuzme dvije kutije s hranom na jednom od punktova.

„Svako je mogao da ponese koliko god može. Nije bilo uputstava o broju kutija, nikakve provjere, ništa“, rekao je Muhamed Kišta (30) u telefonskom razgovoru, dodajući da su kutije sadržale pirinač, šećer, brašno, alvu, ulje, keks i tjesteninu.

„Pošto nije bilo jasnih uputstava kojim ulicama treba ići da bi se ušlo ili izašlo iz tog područja, neki ljudi su zalutali u ulice za koje nisu znali da su zabranjene — i tada se čula pucnjava. Ja sam potrčao i ništa nisam vidio, ali sam čuo pucnje“, rekao je Kišta.

Smrtonosni incident u utorak

Prema navodima novinskih agencija - koje se pozivaju na lokalne palestinske zvaničnike - u utorak je u jednom incidentu zabilježeno 27 smrtnih slučajeva nakon što su izraelske snage otvorile vatru u blizini centra za humanitarnu pomoć. 

Ranije tog dana, Izraelska vojska (IDF) objavila je saopštenje: „Tokom kretanja mase ljudi duž označenih ruta ka mjestu za distribuciju pomoći — otprilike pola kilometra od samog mjesta — pripadnici IDF-a uočili su nekoliko sumnjivih koji su se kretali prema njima, skrećući sa predviđenih ruta“, navodi se. „Vojnici su pucali u znak upozorenja, a pošto se sumnjivi nisu povukli, ispaljeni su dodatni hici u blizini nekoliko sumnjivih pojedinaca koji su nastavili da se približavaju vojsci.“

Dodaje se da je vojska „svjesna izvještaja o žrtvama i da se detalji incidenta trenutno ispituju“.

Vojska je takođe saopštila da „dozvoljava Američkoj civilnoj organizaciji (GHF) da djeluje nezavisno kako bi omogućila raspodjelu pomoći stanovnicima Gaze — a ne Hamasu“.

Međunarodni crveni krst (ICRC) saopštio je da je njegova poljska bolnica u Rafi u utorak ujutru primila „veliki broj ranjenih — ukupno 184 pacijenta". U saopštenju se navodi da je 19 osoba odmah proglašeno mrtvim, a još osam je preminulo ubrzo po dolasku. Većina povreda bile su prostrijelne rane.

Lubad i porodica ostaju tamo gdje jesu

Hazem Lubad i njegova porodica ne mrdaju iz četvrti Šeik Radvan. Jer, kako kaže Lubad: „Svuda je ista loša situacija. Svuda je opasno.“

Prinuđeni su da melju tjesteninu i sočivo kako bi pravili hljeb. „Napravimo 20 komada dnevno i podijelimo ih na 13 osoba. To nam pomaže dok ne pronađemo nešto drugo za jelo.“ Donedavno su mogli da kupe i duku, mješavinu začina koja se koristi kao umak za hljeb, ali i toga ponestaje. Konzerve koje su ranije uspjeli da nabave takođe su se potrošile, kaže Lubad. „Posebno teško je djeci“, rekao je. „Jedan obrok dnevno jednostavno nije dovoljan, ali nema hrane za više.“

Hamas, koji upravlja Gazom, smatra se terorističkom organizacijom od strane Izraela, Njemačke, Sjedinjenih Država i još nekoliko drugih zemalja. Od početka rata, pokrenutog nakon Hamasovih terorističkih napada 7. oktobra 2023. Izrael ne dozvoljava stranim novinarima da uđu u Gazu, pa DW često mora da se oslanja na telefonske razgovore sa stanovnicima Gaze.