Butan: Turistička taksa od 100 dolara po danu

Susanne Meier ne da se obeshrabriti visokom cijenom: ova 39-godišnjakinja već je dvaput bila u Bhutanu (Butan), zemlji s najvećom turističkom taksom na svijetu. Trenutno se tamo plaća 100 američkih dolara po osobi dnevno – uz već ionako visoke cijene smještaja i hrane. "Ljudi tamo žele održivi turizam, a ne jeftini masovni turizam", kaže ova Njemica, koja radi u putničkoj agenciji Bhutan Travel sa sjedištem u bavarskom Moosburgu (Muzburg). "Kada vidite pozitivan efekat koji ta taksa ima, rado ćete je platiti", dodaje ona. Isto su ustvrdili i svi njeni klijenti.

26 miliona za održivi razvoj

Prihodi od takozvane takse za održivi razvoj (Sustainable Development Fee) idu u korist butanskog stanovništva, navode iz turističke uprave ove budističke zemlje, smještene u Himalajima. Novac se ulaže u zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, poboljšanje infrastrukture, zaštitu okoliša i podršku lokalnim preduzećima. Samo u 2023. godini prikupljeno je 26 miliona američkih dolara. Ova taksa također ograničava broj turista – prošle godine Butan je posjetilo samo 103.000 turista. Ova zemlja ima oko 800.000 stanovnika.

Gotovo isti broj stanovnika ima i Mallorca (Majorka), ali je tamo prošle godine boravilo više od 13 miliona turista. Nije ni čudo što se na ovom španskom mediteranskom otoku sve više razmišlja o ograničenju masovnog turizma. I na Mallorci turisti od 2016. godine plaćaju posebnu taksu – zavisno od kategorije hotela, ona iznosi do četiri eura po danu. Balearska vlada sada planira povećanje na šest eura, dok će tokom zime biti potpuno ukinuta. Taj novac se koristi za projekte, koji bi Mallorcu učinili održivijom destinacijom. Međutim, za razliku od Butana, ova taksa ne smanjuje broj turista – otok svake godine bilježi nove rekorde.

Nema značajnog uticaja na broj turista

"Uticaj ovih taksi na turističku potražnju je vrlo mali", kaže Jaume Rosselló, profesor primijenjene ekonomije na Univerzitetu Balearskih otoka u Palmi. Barem kada se radi o iznosima koji se obično naplaćuju. U Barceloni, na primjer, turisti trenutno plaćaju do 7,50 eura po danu, a nedavno je najavljeno udvostručenje takse. U Berlinu, glavnom gradu Njemačke,  se plaća 7,5 posto od cijene noćenja, dok u Parizu iznos turističke takse dostiže čak 15,60 eura. Do koje tačke bi visina ovih davanja  zaista mogla obeshrabriti turiste, ostaje neizvjesno, kaže Rosselló.

Prema riječima Haralda Zeissa s Instituta za održivi turizam u Wernigerodeu, prihodi od turističkih taksi se u mnogim destinacijama koriste za kompenzaciju uticaja na okoliš, finansiranje održivih projekata ili održavanje turističke infrastrukture. "Barem se tako navodi prilikom planiranja i uvođenja takse", kaže on. No, konkretna namjena varira – od subvencioniranja ekološki prihvatljivog prevoza do pokrivanja budžetskog deficita. "Ključni faktor je transparentnost i namjensko trošenje sredstava. Ali kada budžet presuši, onda se sredstva koriste i u druge svrhe."

Važan argument protiv kritike turizma

Prihodi od turističkih taksi igraju značajnu ulogu u budžetima mnogih gradova. Barcelona, na primjer, godišnje ostvari prihod od 100 miliona eura od ove takse – čime ona postaje treći najveći izvor prihoda. Kako bi odgovorile na rastuće kritike turizma, vlasti Barcelone koriste ova sredstva za finansiranje projekata, koji donose korist cijeloj zajednici, a ne samo turističkom sektoru. Tako se trenutno 100 miliona eura ulaže u klimatizaciju školskih zgrada.

U Berlinu, međutim, ne postoji posebna namjena ovih sredstava. Prihodi od turističke takse – koji će u 2024. godini iznositi skoro 90 miliona eura – idu direktno u gradski budžet. Isto važi i za Amsterdam, gdje turistička taksa postoji još od 1973. godine. Trenutno iznosi 12,5 posto cijene noćenja i 2025. godine bi trebalo donijeti prihode od 260 miliona eura. "Ova taksa je važan izvor prihoda, ali se također koristi kao alat za upravljanje rastom i povećanim izazovima koje donosi turizam", kaže portparol gradske uprave. Međutim, njen uticaj na smanjenje broja turista je minimalan.

Venecija udvostručuje ulaznu taksu

Isti zaključak donesen je i u Veneciji, gdje jednodnevni turisti  od prošle godine moraju plaćati ulaznu taksu na određene dane.

Dubrovnik je razmišljao da uvede taksu za ulazak u stari grad kao Venecija, ali nije. Tamo su samo uvedene vinjete za autobuse, koji se zaustavljaju na Pilama i iskrcavaju goste s kruzera. 

Opozicioni političari u Veneciji kritikuju da je tamošnja taksa preniska da bi obeshrabrila turiste. Stoga je gradska uprava najavila da će se u 2025. godini broj dana, kada se naplaćuje taksa, povećati sa 29 na 54. Oni koji rezervišu unaprijed najmanje četiri dana, i dalje će plaćati pet eura, dok će za ostale cijena biti udvostručena na deset eura.

Da li će ovo biti dovoljno da smanji broj posjetilaca, ostaje da se vidi. Profesor Rosselló sa Balearskog univerziteta sumnja u to. "Za većinu ljudi, odlazak na odmor nije luksuz, već osnovna potreba." To pokazuje i primjer Mallorce, gdje većina turista plaća taksu bez prigovora. "Ove takse se generalno prilično dobro prihvataju", kaže Rosselló. "Pogotovo ako doprinose održivosti destinacije."

Međutim, granice ipak postoje. Primjer Bhutana to jasno pokazuje. Kada je prije nekoliko godina turistička taksa tamo podignuta na 200 dolara, broj posjetilaca je naglo opao, kaže Susanne Meier. "I mi smo to osjetili po broju rezervacija. Taj iznos ipak niko nije bio spreman platiti."

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu