Bundestag povlači bilans: Njemačke pouke iz Afganistana

"Onakvu propast, kakvu smo imali u Afganistanu, nikada više ne smijemo doživjeti", kaže Schahina Gambir. Ova 23-godišnja zastupnica Zelenih u njemačkom Bundestagu bila je članica Istražne komisije, koja je dvije i po godine analizirala uglavnom neuspješnu međunarodnu misiju u Afganistanu,  koja je trajala od 2001. do 2021. Sada je objavljen završni izvještaj, a parlament će raspravljati o političkim posljedicama.

Gambir, rođena u glavnom gradu Afganistana Kabulu a odrasla u Njemačkoj, iznosi gorak zaključak: "Dvadesetogodišnja misija u Afganistanu bila je najveća, najskuplja i s najviše žrtava u istoriji." Tokom vojne misije poginulo je 59 vojnika Bundeswehra. Povod za intervenciju bili su teroristički napadi 11. septembra 2001. godine u Sjedinjenim Američkim Državama. U konačnici su radikalni islamistički talibani ponovo preuzeli kontrolu nad Afganistanom. Od tada se situacija, posebno za žene i djevojčice, dramatično pogoršala.

Više diplomatije

"Pouke iz Afganistana za budući umreženi angažman Njemačke" – tako je glasio radni zadatak Istražne komisije, čiji predsjedavajući Michael Müller (SPD) postavlja jasne uslove za buduće vojne misije u inostranstvu. On kaže kako je, osim vojnih aspekata, neophodno obratiti pažnju na humanitarnu pomoć i jačanje diplomatskog angažmana.

"Moramo biti samokritični u procjeni", naglašava socijaldemokrata Müller. Pritom ukazuje na trenutnu globalnu situaciju i smatra da je bolja međunarodna koordinacija neophodna: "Suočavamo se s krizama i ratovima. Sve jasnije uviđamo da će Njemačka i u budućnosti morati igrati aktivnu ulogu u njihovom rješavanju."

Nije postojala jasna strategija

Završni izvještaj, napravljen u sjeni neuspješne afganistanske misije, sadrži više od 70 preporuka za buduće političke odluke. "Budući angažmani i misije moraju imati jasno definisanu strategiju s provjerljivim i realnim ciljevima, te precizno određenim namjerama i efektima." Prema ocjeni Istražne komisije i stručnjaka koje su konsultovali, gotovo sve to je u Afganistanu nedostajalo.
Za buduće vojne misije, svim uključenim akterima preporučuje se izrada zajedničke analize i procjene situacije i bolje uključivanje lokalnog stanovništva u ostvarenje ciljeva. "U samoj zemlji, na terenu, treba komunicirati na način prilagođen ciljnoj grupi, uzimajući u obzir kulturni i vjerski kontekst." Konkretan prijedlog je da se informacije od stručnjaka, koji se vraćaju iz misije, koriste podjednako kao i one od saveznika i partnera iz civilnog društva.

Unutar njemačke vlade premalo komunikacije o Afganistanu

Tokom njemačkog angažmana u Afganistanu, prema nalazima Istražne komisije i njenog predsjedavajućeg Michaela Müllera, gotovo da nije bilo razmjene iskustava. Unutar vlade praktično nije postojala koordinacija niti usaglašavanje stavova između ministarstava. "Svaki resor je sa velikim zalaganjem ali iz vlastite perspektive radio na zadacima", kaže Müller, uz pohvalu i istovremenu kritiku ovog pristupa.
Uprkos svoj predanosti, čini se da je izostao sveobuhvatni pogled na cijelu situaciju. Ministarstva odbrane i razvoja nisu sarađivala, isto kao ni ministarstva vanjskih i unutrašnjih poslova. Čak ni u Uredu premijera nije bilo potrebne koordinacije. Slično mišljenje dijeli i Istražni odbor Bundestaga za Afganistan, koji je zasijedao paralelno s Istražnom komisijom (Enquete Kommission).

Najistaknutiji svjedok: Angela Merkel

Glavna tema rada Istražnog odbora bilo je haotično povlačenje Bundeswehra i evakuacija njemačkih državljana i lokalnih saradnika iz Afganistana u avgustu 2021, kada su talibani zauzeli Kabul. Posljednja svjedokinja pred istražnim odborom bila je bivša kancelarka Angela Merkel, koja je ispitivana u decembru 2024. godine. Ona je priznala ozbiljne propuste u afganistanskoj misiji: "Kulturne razlike bile su značajnije, nego što sam mogla zamisliti."
Istovremeno, Merkel se založila za nastavak humanitarnog angažmana, čak i nakon što su talibani preuzeli vlast. To je u skladu s mišljenjem Michaela Müllera. "Situacija u Afganistanu je katastrofalna. Njemačka ne mora otvarati ambasadu, ali bi trebala biti prisutna na licu mjesta sa svojim osobljem."

Predsjedavajući Istražne komisije Michael Müller svjestan da je to težak balans: "Nećemo moći izbjeći razgovore s talibanima. Pritom, ne želimo se dodvoravati tom režimu."

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu