Bugarska influenserka podstiče nasilje nad ženama

„Žene vole muškarce koji - ako treba - mogu biti nasilni. Zato vole muškarce koji ih udaraju", govori bugarska influenserka Zornica Gjucova svojim pratiteljima.
Ona sugeriše da žene ne samo da preferiraju muškarce koji ih fizički napadaju, već da bi se muškarci upravo tako i trebali ponašati jer žena treba poštovati muškarčevu fizičku snagu, s obzirom na to da „nije u stanju shvatiti njegovu intelektualnu moć“.

To je vrsta „savjeta" koji se mogu pronaći na profilima ove influenserke na društvenim mrežama i u privatnoj grupi koju je osnovala na Telegramu pod nazivom „Čestit muškarac".

 „Ravnopravnost je protivna ljudskoj prirodi"

Zornica Gjucova nudi svojim pratiteljima privatne video razgovore u kojima ih, naravno uz naknadu, „uči kako izaći na kraj sa ženama".

Mnogi influenseri, motivacioni govornici i slične online ličnosti u Bugarskoj i drugdje nude privatne sesije ili kurseve. Alo, ono što Gjucovu izdvaja jeste činjenica da je njezin sadržaj isključivo usmjeren na objašnjavanje muškarcima kako moraju psihološki, a „ako treba i fizički" kontrolisati svoje partnerice.

Prema njenom mišljenju, žene u osnovi loše tretiraju muškarce i zapravo su žene te koje vrše nasilje nad muškarcima – time što im ne iskazuju dovoljno poštovanja.

„Ideja ravnopravnosti je kao crv u ljudskom mozgu koji tvrdi da muškarci i žene trebaju biti partneri […], što je toliko protivno ljudskoj prirodi da to nikada ne može funkcionisati", izjavila je Gjucova u dugom videu o svom radu, koji je emitovan na bugarskoj nacionalnoj televiziji.

Iako je javni emiter, koji se djelimično finansira novcem poreskih obveznika, kasnije uklonio video sa svojih platformi, nikada nije javno komentarisao ovaj slučaj.

Ogromna osuda javnosti

Gjucova već godinama stiče popularnost na društvenim mrežama.
Screenshotovi i videozapisi iz njene privatne Telegram grupe nedavno su se pojavili na društvenim mrežama, što je izazvalo ogroman talas osuda u Bugarskoj.

Petja Krasteva bila je potpuno zgrožena online sadržajem Zornice Gjucove. „Na svojim kanalima na društvenim mrežama, ona ne samo da ohrabruje muškarce da ponižavaju žene i koriste nasilje nad njima, već se i hvali da te iste metode primjenjuje na svom djetetu i svojoj mački", rekla je za DW. „Pomislila sam: ovo nije samo potpuno neprihvatljivo, ovo je kriminalno", kaže Petja Krasteva.

Gender-diskriminacija nije krivično djelo u Bugarskoj

Mladu ženu ovo je toliko razbjesnilo da je državnom tužilaštvu podnijela prijavu protiv Zornice Gjucove. I mnoge druge žene učinile su isto – da bi nekoliko sedmica kasnije dobile odgovor da od toga neće biti ništa.

U zvaničnom odgovoru, tužilaštvo je navelo da se ne može ništa poduzeti, jer bugarski krivični zakon ne definiše diskriminaciju po spolu kao krivično djelo, te da je to predmet Komisije za zaštitu od diskriminacije.

Krasteva je odmah podnijela žalbu toj komisiji, ali je ponovo dobila negativan odgovor – iz istog razloga.

Profili nakratko uklonjeni

Iako ove prijave nisu rezultirale pokretanjem krivičnog postupka protiv Gjucove, javna osuda ipak je imala efekta. Zbog brojnih prijava njenih profila od strane ljudi koji su sadržaj smatrali odbojnim,  TikTok i Instagram profili  influenserke su deaktivirani. Međutim, ubrzo su ponovo aktivirani.

Nepostojanje kazni za nasilnike

Petja Krasteva smatra da sadržaji, poput onih koji objavljuje Zornitsa Gyutsova, imaju velikog odjeka u Bugarskoj djelimično i zato što, iako se patrijarhalne norme i porodično nasilje formalno ne prihvataju, društvo često okreće glavu i zatvara oči pred ovom pojavom. „Drugi veliki problem", kaže ona, „je to što potpuno izostaju posljedice za počinioce."

Sličnog je mišljenja i psihologinja Valentina Dimitrova iz fondacije Emprove, organizacije koja u Bugarskoj podržava žene - žrtve porodičnog nasilja. „Nažalost, u bugarskom mentalitetu je ukorijenjeno to da često jednostavno prihvatamo da su stvari loše i ne činimo ništa da ih promijenimo", kaže Dimitrova.

Ona vjeruje da je to i razlog zašto mnoge žene ostaju u vezama sa nasilnicima – jednostavno ne vjeruju institucijama, jer iznova gledaju kako muškarci koji tuku ili čak ubiju svoje djevojke ili žene ne snose nikakve pravne posljedice.

Iako neki misle da takvi sadržaji na društvenim mrežama nisu tako opasni kao stvarno nasilje, Dimitrova upozorava da oni mogu imati smrtonosne posljedice: „To doslovno može koštati ljudskog života."

Globalni problem interneta

Mizogini sadržaji, koje karakteriše mržnja prema ženama a koji žene prikazuju kao manje vrijedna bića a muškarce kao žrtve žena, nisu problem samo u Bugarskoj. Takvi sadržaji se posljednjih godina šire po cijelom svijetu.

Influenseri poput Andrewa Tatea, protiv kojeg se vode postupci za silovanje, nanošenje tjelesnih povreda, trgovinu ljudima i drugo, stvorili su čitav pokret zasnovan na ovakvim postovima.

Zornica Gjucova se savršeno uklapa u taj kalup influensera – s tom razlikom što je ona žena.

Kakvu ulogu igra feminizam?

Psihologinja Valentina Dimitrova smatra da se feminizam često pogrešno shvata.
„Feminizam ne znači da muškarci trebaju biti potčinjeni, a da žene njima upravljaju. To znači da žene imaju jednaka prava i da mogu ravnopravno funkcionisati s muškarcima – kako u društvu, tako i u privatnim odnosima", kaže ona.

Dimitrova također smatra da je patrijarhalna ideja, da muškarci ne smiju pokazivati emocije, jako problematična. To se ogleda i na sadržajima koje objavljuje Zornica Gjucova, sugerišući da su muškarci slabi i „nemuževni" ako se usude izraziti strahove, emocije ili osjećaje.

To je začarani krug, kaže Valentina Dimitrova. „Muškarci, kojima nije dozvoljeno da pokažu bilo kakve emocije jer će ih se smatrati slabima, ne znaju kako da se nose sa frustracijama u vezama i zato pribjegavaju agresivnom ponašanju", objašnjava Dimitrova.

Šta se može učiniti?

Valentina Dimitrova predlaže da muškarci prije svega trebaju dobiti profesionalnu podršku i da se njihovi problemi ne smiju gurati pod tepih. Međutim, naglašava da ta podrška ne smije podrazumijevati opravdanje psihičkog ili fizičkog nasilja nad ženama.

Iako se fondacija Emprove prvenstveno fokusira na prava i probleme žena, ona također vodi jedan projekat usmjeren na mentalno zdravlje muškaraca – što smatraju izuzetno važnim u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja.

„Muškarci bi trebali biti ohrabreni da razviju zdravu sliku o sebi, kako bi mogli graditi i zdrave odnose", kaže Dimitrova.

Petja Krasteva čvrsto vjeruje da, iako bugarske institucije rijetko pružaju potrebnu podršku u ovakvim slučajevima, društvo ne smije ostati ravnodušno. „Moramo biti što glasniji kad se ovako nešto pojavi", kaže ona. „Moramo jasno reći da je to neprihvatljivo. Tako će i drugi, koji naiđu na ovakave sadržaje, znati da društvo to ne odobrava – i možda će se distancirati od njih", kaže Krasteva.

S njom se u potpunosti slaže Valentina Dimitrova. „Nastavićemo govoriti o ovakvim sadržajima. Prozivaćemo ih i nećemo ih tolerisati  – sve dok se nadležni ne probude".

Ovaj tekst je najprije objavljen na njemačkom jeziku.