Kriza u BiH: Šta će biti sa distriktom Brčko?

Zašto je Brčko dobilo status posebnog distrikta u BiH?

Pregovarači u Daytonu nisu se mogli dogovoriti kom entitetu će pripasti Brčko, koje je tokom rata bilo pod kontrolom Vojske Republike Srpske (VRS). Zato su se strane u pregovorima složile da se odluka o Brčkom donese u arbitražnom procesu pod međunarodnom supervizijom.

Arbitražni tribunal za Brčko je 1999. godine donio odluku da Brčko bude Distrikt pod „ekskluzivnim suverenitetom Bosne i Hercegovine (BiH)“, sa vlastitim organima vlasti.

Za provođenje odluke nadležan je „supervizor za Brčko“, po pravilu zamjenik visokog predstavnika u BiH, danas je to Louis J. Crishock. Tritbunal je ostavio mogućnost promjene arbitražne odluke, ukoliko se neka strana ne bude pridržavala njenih odredbi.

Zašto je Brčko ponovo u "fokusu"?

Brčko se ponovo našlo u središtu političkih previranja u BiH, nakon što je Republika Srpska (RS) osporila ingerencije državnih institucija, uključujući Sud i Tužilaštvo BiH te Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA). Osuđujući ove poteze vlasti RS-a, koji su uslijedili nakon presude Suda BiH Miloradu Dodiku za nepoštovanje odluka Ustavnog suda BiH i odluka Ureda visokog predstavnika, supervizor Louis J. Crishock upozorio je da bi ugrožavanje ustavnog poretka BiH moglo dovesti do preispitivanja arbitražne odluke za Brčko.

 „Svaki pokušaj ugrožavanja državnog poretka mogao bi imati ozbiljne posljedice po status Distrikta i njegovu specijalnu poziciju unutar BiH“, naglasio je Crishock nakon razgovora s Clintom Williamsonom, predsjedavajućim arbitrom Arbitražnog tribunala za Brčko.

Vojno-politički analitičar, Đuro Kozar ističe da predsjednik RS-a Milorad Dodik ne odustaje od teze da je Brčko vlasništvo tog entieta. On za DW kaže da je Brčko Distrikt dio suverene BiH, a kako je na tromeđi BiH, Hrvatske i Srbije ima veliki geopolitički značaj za region. „Vlasti RS-a žele izdvojiti taj entitet iz BiH tako što će jednostrano ukinuti ingerencije državnih agencija na teritoriji RS-a, a potom prisvojiti Brčko. Ako bi se to dogodilo, onda bi bila nagrađena zločinačka ideologija koju je VRS provodila i u Brčkom“, kaže Kozar za DW.

Šta znači Konačna arbitražna odluka i ko bi je mogao promijeniti?

Prema Bodi Weberu, višem saradniku Vijeća za politiku demokratizacije (DPC) iz Berlina „Konačna arbitražna odluka za Brčko još uvijek zadržava klauzulu da u slučaju kršenja Dejtonskog sporazuma može biti naknadno izmijenjena, uključujući i dodjeljivanje Brčkog jednom od entiteta“. Weber za DW pojašnjava da je supervizor za Brčko Crishock „s dobrim razlogom“ to spomenuo u kontekstu antiustavnih odluka Vlade i Narodne Skupštine RS-a, ali da takva odluka ne bi mogla biti provedena bez snažnijeg angažmana EUFOR-a.

Stručnjak za ustavno pravo Nurko Pobrić ističe da bi odluku o eventualnim izmjenama Konačne arbitražne odluke mogao donijeti predsjednik Arbitražnog tribunala za Brčko Clint Williamson, ali upozorava da je „međunarodna zajednica do sada bila nedovoljno odlučna u reakcijama na secesionističke poteze RS-a“.

Kako se Brčko ranije spominjalo u kontekstu secesije RS-a?

Brčko se i ranije spominjalo u kontekstu kriza izazvanih secesionističkim prijetnjama RS-a i najavama ukidanja državnih ingerencija na teritoriji tog entiteta. Probosanski zvaničnici zato su tražili da se u Distrikt Brčko rasporede dodatne snage EUFOR-a i NATO-a. „Pozivam na hitno raspoređivanje EUFOR-a ili NATO vojnika na područje Brčko Distrikta BiH, kao najefikasniji odgovor na Dodikove ratne ideje o secesiji bh. entiteta RS. Time bi se očuvala stabilnosti u BiH, regionu i Evropskoj uniji“, pisao je na društvenim mrežama član Kolegija Parlamenta BiH Denis Zvizdić u martu 2024. godine. 

Istodobno, Siniša Karan, ministar unutrašnjih poslova RS-a govorio je da je vrijeme za preispitivanje potrebe za međunarodnim nadzorom nad Distriktom i Arbitražnim tribunalom. 

Distrikt se nalazi između dva entiteta i praktično dijeli teritorij RS-a na dva dijela, ističe novinar HINA-e (Hrvatska izvještajna novinska agencija) Ranko Mavrak. „Otvaranjem pitanja Brčkog, međunarodna zajednica šalje Dodiku jasnu poruku: ugrožavanje mira u BiH može dovesti u pitanje i status RS-a. Teorijski, distrikt bi mogao biti pripojen Federaciji BiH, a Dodik ne bi imao načina da to spriječi osim pokušajem oružanog otpora – što mu niko ne bi tolerisao, pa ni Aleksandar Vučić“, kaže Mavrak za DW. 

Kakav je stav međunarodnih aktera i imaju li instrumente za djelovanje?

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković smatra da „otvorena kršenja Ustava BiH od strane vlasti RS-a“ opravdavaju hitno donošenje konačne arbitražne odluke i snažniji angažman međunarodne zajednice. „Ako neustavni zakoni budu objavljeni u Službenom glasniku RS-a, nova arbitražna odluka za Brčko mora se donijeti  bez odlaganja“, izjavio je Konaković. 

Bodo Weber ističe da bi odluku o promjeni statusa Brčko distrikta bilo teško provesti bez snažne međunarodne podrške. „Ostaje otvoreno pitanje, da li bi se Crishock i Williamson zaista odlučili za takav radikalan, ali ispravan potez, odnosno, da li bi za tu odluku imali podršku Trumpove administracije u trenutnom političkom kontekstu“, kaže Weber.

Sagovornik DW-a upozorava da je pitanje političke volje ključno: „Međunarodna zajednica godinama nije imala jasan odgovor na Dodikove prijetnje secesijom. Ako bi sada konačno zauzela odlučniji stav, RS bi se mogla suočiti s ozbiljnim posljedicama, uključujući ekonomske sankcije i povećanje vojnog prisustva međunarodnih snaga“, kaže Weber.

Da li je isticanje Brčkog pritisak na RS i druge aktere krize?

Prijetnje iz RS-a o ukidanju državnih institucija mogle bi rezultirati većim angažmanom međunarodne zajednice u Brčkom, što bi bio snažan signal Dodiku da su crvene linije već pređene. Ranko Mavrak dodaje da bi „povećanje prisustva EUFOR-a u Brčkom moglo imati odvraćajući efekat na destabilizirajuće poteze RS-a“.

Profesor ustavnog prava iz RS-a Goran Marković vidi Crishockovo upozorenje kao pritisak na RS. „Implicitno se otvara mogućnost da Brčko bude dodijeljeno Federaciji BiH, čime bi se stvorio presedan za kasnije izmjene Dejtonskog sporazuma“, rekao je Marković za DW.

Na kraju, Nurko Pobrić zaključuje da pritisak međunarodne zajednice ne mora nužno biti usmjeren samo na RS. „Očito je da izjave međunarodnih zvaničnika dolaze kao reakcija na postupke vlasti RS-a, ali pitanje je kako će se kriza dalje razvijati i kakav će biti odgovor ključnih aktera“, kaže Pobrić.

 

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu