"Baterija prazna", "punjač pokvaren": Burnout među mladima

Podaci o mentalnom zdravlju generacije Z u Njemačkoj su alarmantni. Na ovim mladim ljudima pandemija korone posebno je ostavila traga. To proizlazi iz izvještaja zdravstvene kase DAK za 2025. godinu, koji se fokusira na tzv. generaciju Z u radnom okruženju.

Generacija Z, dakle oni između otprilike 15 i 30 godina, već pri ulasku u radni svijet često pate od simptoma depresije, pokazuje studija. Više od 25 posto anketiranih - svi u radnom odnosu - izjavilo je da je imalo simptome depresije u sedmicama, koje su prethodile anketi. Kod osoba između 18 i 24 godine ove simptome razvilo je čak 37 posto ove populacije.

To su zabrinjavajuće brojke, smatraju stručnjaci. Koautor studije Volker Nürnberg navodi: "Burnout je, na neki način, nova pandemija među mlađima." Kod mnogih su problemi "uporni". Tada nije samo "baterija prazna", već je praktično i "punjač pokvaren". „Važno je dobro podržati mlade ljude pri ulasku u radni svijet", kaže Nürnberg.

DAK i online anketa

Za ovogodišnji izvještaj zdravstvena osiguravajuća kuća DAK analizirala je podatke iz 2024. godine u saradnji s IGES-institutom. Uključena je i online anketa koju je provela agencija za istraživanje javnog mnijenja Forsa, a u kojoj je prošle jeseni učestvovalo 7.068 osoba starosne dobi između 18 i 65 godina. Reprezentativno anketirani zaposleni, rođeni između 1995. i 2010. godine, predstavljaju petinu od ukupno 43 miliona zaposlenih u Njemačkoj.

Bolovanja kod generacije Z ispod prosjeka

Još jedna posljedica pandemije korone: više od polovine zaposlenih iz generacije Z danas je znatno opreznije, kada su u pitanju infekcije nego prije pandemije. Prema rezultatima izvještaja, generacija Z češće se svjesno odlučuje na bolovanje, kako se simptomi ne bi pogoršali. Tako se danas četvrtina mlađih od 30 godina – tačno 25 posto – češće odlučuje na bolovanje zbog simptoma prehlade poput kašlja ili hunjavice nego prije pandemije. U svim starosnim grupama to navodi 18 posto ispitanika. Ali ukupno gledajući, osiguranje je kod mladih zabilježilo više bolovanja – pa ipak broj dana, kada nisu radili, je manji. Zato je i ukupni stepen izostanaka sa posla ispod prosjeka. Prema DAK-ovom izvještaju, stepen bolovanja kod osiguranika mlađih od 30 godina u prošloj godini iznosio je 4,7 posto – što je za 13 posto niže od prosjeka za sve zaposlene (5,4 posto).

"Dobra radna klima" posebno važna

Odnos prema radu se između mladih i starijih razlikuje manje nego što se često pretpostavljalo. Mlađi od 30 godina najčešće navode dobru radnu klimu kao najvažniji aspekt posla. Ravnotežu između poslovnog i privatnog života, tzv. work-life-balance, 61 posto mladih smatra veoma važnom. Kod svih zaposlenih taj prosjek iznosi 55 posto.

Sukobi između generacija

Uprkos sličnim željama, kada je riječ o poslu, postoje i sukobi među generacijama. Više od četvrtine, tačnije 28 posto pripadnika generacije Z, izjavljuje da doživljava napetosti među različitim starosnim grupama u preduzećima. Svaka četvrta osoba, koja doživljava generacijske sukobe, osjeća zbog toga veliko ili jako veliko opterećenje. Dodatnih 56 posto osjeća se manje opterećeno, a 19 posto nema nikakvo opterećenje. U zdravstvu i obrazovanju taj udio je najveći i iznosi po 30 posto. Nasuprot tome, svega 12 posto zaposlenih u oblasti obrade podataka navodi da ponekad doživljava generacijske sukobe.

"Razumijevanje za mlade ljude"

Predsjednik DAK-a Andreas Storm apelovao je na poslodavce da, s obzirom na demografske promjene, razviju "razumijevanje za mladu generaciju" i "ciljano podstiču zdravo zajedništvo u radnoj sredini". To je, kako kaže, važno za očuvanje motivacije. „Samo motivisani ljudi su produktivni i sposobni za rad", upozorava Storm.