Balkan – tema za večeru

„Ne može se pričati samo o Poljskoj", zavapio je jedan diplomata Evropske unije poslije prvog dana samita u Briselu. „Ima mnogo važnijih problema, a jedan od njih je razvoj situacije na Balkanu". Šefovi država i vlada su se situacijom u neposrednom južnom susjedstvu bavili – za stolom za večeru. Opunomoćenica EU za spoljne poslove Federika Mogerini upravo se vratila sa turneje po državama Zapadnog Balkana i za vrijeme jela je iznijela svoju prijeteću sliku tamošnje situacije. Rusija, kako je to ona prenijela iza zatvorenih vrata, u mnogim mjestima pokušava da ostvari uticaj na vlade, etničke grupe i odluke. Još u ponedjeljak, Mogerinijeva je prilikom jednog susreta ministara spoljnih poslova EU rekla: „Vidjela sam region koji je u većoj mjeri nego ikada ranije na različitim nivoima opterećen napetostima i izazovima".

Balkan bi mogao da postane šahovska tabla na kojoj igraju velike sile upozorila je Mogerinijeva. „Zabrinutost je velika. Vjerovatan cilj Moskve: olabaviti veze regiona sa EU i predstaviti Rusiju kao alternativu Uniji koja se razgrađuje". Prilikom gostovanja u Skupštini Srbije prošle nedjelje, opunomoćenicu EU za spoljne poslove su protivnici EU ometali svojim skandiranjem i povicima. Ona je na sopstvenoj koži osjetila da Evropa i na Balkanu ima jake protivnike. Poslanici Radikalne stranke su skandirali „Rusija, Rusija" – Mogerinijeva je jedva mogla da dođe do riječi.

Cilj: pristup EU – jednog dana

Šefovi država i vlada EU (bez Poljske) su na to reagovali svojom „neograničenom podrškom" evropskoj perspektivi šestorih balkanskih država. Sve države bi, jedna za drugom, već prema stepenu razvoja, jednom trebalo da pristupe Evropskoj uniji. „Mi držimo riječ", rekao je svježe izabran (ponovo) predsjedavajući Savjeta EU Donald Tusk. Diplomate EU su jasno stavile do znanja da bi, na primjer, krhka država Bosna i Hercegovina mogla da pristupi EU tek za mnogo godina. Njemačka kancelarka Angela Merkel je rekla da je situacija u tim zemljama „komplikovana". „Mi smo odlučili da im jače pomažemo kako bismo jačali i evropsku perspektivu tih zemalja".

„Zapustili smo Balkan", požalio se pred samit jedan diplomata EU koji se razumije u region. Zbog mnogih kriza u EU, problema sa migracijom i sukoba u Ukrajini, zemlje Balkana su u poslednje dvije godine opažane samo još kao „Balkanska ruta" ili „tranzitna ruta". Makedonija je još uvijek u teškoj unutrašnjepolitičkoj krizi. Srbija kosovsko područje ne priznaje kao državu, iako ga priznaje većina zemalja EU – ne i Rusija. U Crnoj Gori je parlament blokiran. Pokušaj puča u Crnoj Gori, iza kojeg navodno stoji Moskva, propao je prošle godine. Rusija odbacuje članstvo Crne Gore u NATO. U Bosni, srpska republika prijeti otcjepljenjem od federalne države.

Šefovi država i vlada, doduše, u svojoj izjavi sa samita nisu imenovali Rusiju, ali „svima je bilo jasno o kome se radi", rekao je jedan diplomata EU. Austrijski kancelar Kristijan Kern zatražio je od svojih kolega u EU da ne dozvole da na Balkanu nastane vakuum. SAD se očigledno povlače, a Rusija bi mogla da iskoristi šansu da se bolje pozicionira.

Brojni neriješeni konflikti

Dvadeset godina po okončanju građanskih ratova na Balkanu, i Evropska unija je frustrirana zbog međusobnih nacionalističkih napada susejdnih zemalja. Etnički konflikti u regionu, kako se požalio jedan diplomata EU, još uvijek nisu riješeni. Evropska unija je zbog toga još prije tri godine sazvala „Konferenciju o Zapadnom Balkanu" koja je do sada zasjedala u Berlinu, Beču i Parizu. Ona bi trebalo da dovede do tješnjeg povezivanja sa EU, ali i do međusobnog dijaloga kandidata za članstvo u toj zajednici. Ove godine, domaćin će biti Italija. Britanska premijerka Tereza Mej je u Briselu njavila da će se Velika Britanija i pored „bregzita" i dalje angažovati na Balkanu, pa i sama organizovati samit o Zapadnom Balkanu 2018. godine.

Evropska unija traži od država Zapadnog Balkana da održavaju dobrosusjedske odnose i obećava da će ih podržati u reformama na svim nivoima. Cilj je prije svega da se prije mogućeg pristupa podrže institucije pravne države kao i privredni razvoj. Ove godine Srbije dobija pomoć u visini od 215 miliona evra, Kosovo 92 miliona, Albanija 92 miliona, Makedonija 95 miliona, Crna Gora 40 i Bosna i Hercegovina 44 miliona evra. Predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker je isključio mogućnost prijema neke od tih zemalja u EU dok je na toj funkciji. U ovom trenutku, EU je više uposlena organizacijom izlaska Velike Britanije iz zajednice.