Većina Nijemaca nezadovoljna novom vladom i kancelarom

Nova njemačka vlada, predvođena kancelarom Fridrihom Mercom (CDU), uskoro je punih sto dana na vlasti (14 avgusta). To je uobičajen trenutak za prvu političku procjenu.

Merc se do sada najviše istakao na spoljnopolitičkom planu — posjetio je američkog predsjednika Donalda Trampa u Bijeloj kući, više puta podržao Ukrajinu u borbi protiv ruske agresije i pozvao izraelskog premijera Benjamina Netanjahua na uzdržanost u Gazi.

Na unutrašnjem planu, vlada se istakla po oštrijem kursu prema migraciji.

Kako građani ocjenjuju ovaj učinak, nedjelju dana prije isteka prvih 100 dana?

Veoma loše ocjene za vladu i kancelara

Što se tiče savezne vlade, trenutno je 69 odsto građana nezadovoljno njenim radom, dok samo 29 odsto kaže da je zadovoljno.

Slično je i kada je riječ o kancelaru Fridrihu Mercu: 65 odsto je nezadovoljno, dok je samo  32 odsto zadovoljno radom kancelara lično.

Prema ARD-Dojčlandtrendu, 50 odsto ispitanika smatra da Merc nije dorastao funkciji. S druge strane 42% odsto ispitanika smatra da je dorastao funkciji kancelara. Čak 56 odsto smatra da nije u stanju da doboro upravlja Njemačkom u kriznim vremenima, dok 29 odsto smatra da jeste.

Kada je riječ u njegovoj politici prema Ukrajini, više o polovine ispitanih - 57 odsto nije zadovoljno - dok je 34 odsto u toj oblasti zadovoljno Mercom. 

Još prije nego što izabran za kancelara, Merc je omogućio da Bundestag ublaži strogu njemačku „kočnicu zaduživanja". Planirano je da se u narednim godinama uloži 500 milijardi evra u železnicu, puteve i škole, a još toliko u modernizaciju Bundesvera. 

To je jasan zaokret u odnosu na predizborna obećanja konzervativaca da neće biti novih zaduživanja. Da li je to narušilo Mercov imidž? Sada čak 66% ispitanika smatra da Merc nije osoba kojoj se može vjerovati.

A popluranost mu je opala za 10 procentnih poena u odnosu na prošlu anketu i sada na 32 odsto i nalazi se na trećem mjestu, iza Markusa Zedera (38%) i Borisa Pistorijusa (60%) koji se odavno drži na prvom mjestu.

Bliski istok: Nijemci se najviše brinu zbog talaca

Ubrzo nakon što je postao kancelar, Merc je u jednom intervjuu izjavio da više ne razumije ciljeve izraelske vojske u Gazi. Nedavno je jasno pozvao Netanjahua da ublaži patnje oko dva miliona ljudi u tom uskom priobalnom pojasu.

Za razliku od Francuske, Britanije i Kanade, Njemačka još uvijek oklijeva da prizna palestinsku državu kao odgovor na situaciju u Gazi. O eventualnim sankcijama prema Izraelu, Merc će tek odlučiti. Da li građani podržavaju taj kurs?

Prema ARD Dojčlandtrendu, sudbina talaca koje još uvijek drži islamistička teroristička grupa Hamas ostaje glavni prioritet za Nijemce - to je potvrdilo njih čak 72 odsto.

Nešto manje, ali jasna većina (66 odsto) smatra da bi njemačka vlada trebalo da poveća pritisak kako bi primorala Izrael da promeni svoj kurs.

Na konstataciju da "njemačka vlada čini premalo da pomogne ljudima u Gazi" - 47 odsto ispitanika je odgovorilo potvrdno, dok se 39 odsto s tim ne slaže.

I Merc i njegov prethodnik, Olaf Šolc (SPD), dosljedno su isticali da Njemačka još uvijek ima posebnu odgovornost za bezbjednost i postojanje Izraela. Ali, među ispitanicima ARD Dojčlandtrenda, sada samo 31% Nijemaca dijeli to mišljenje, pet odsto manje nego nedavno. 

Zbog Trampa: Ozbiljna zabrinutost za njemačku privredu

Predsjednik SAD Donald Tramp i dalje nameće drastične carine širom svijeta. Sa EU je dogovorio da Evropa plaća 15 odsto carine na određene proizvode koje izvozi u SAD, dok su američki izvozi u EU oslobođeni carina. Taj sporazum s predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen izazvao je brojne kontroverze

Zbog često nejasne Trampove carinske politike, 65% Nijemaca je zabrinuto ili veoma zabrinuto za ekonomsku stabilnost. Samo 5% kaže da nema nikakvih briga. Ipak, u prethodnom istraživanju taj procenat zabrinutih bio je još veći — što se tumači kao posljedica Trampove nepredvidive politike.

Trend udesno se nastavlja

Rezultati februarskih izbora pokazali su da se, kao i u mnogim drugim zemljama, i u Njemačkoj politički trend pomjera udesno i da se društvo sve više polarizuje. Desničarska „Alternativa za Njemačku" (AfD), djelimično ekstremna, udvostručila je podršku u odnosu na izbore 2021. na oko 20%.

Dolazak Merca na vlast 6. maja nije zaustavio taj trend — naprotiv. Da se izbori održavaju narednog vikenda, 27% bi glasalo za CDU/CSU, a AfD bi porastao na 24%. Ostale tri parlamentarne stranke — SPD (13%), Zeleni (12%) i Ljevica (10%) — ostaju na prethodnim nivoima podrške.

Za potrebe ovog istraživanja, institut infratest-dimap je između 4. i 6. avgusta anketirao 1321 reprezentativno izabranog građana Njemačke s pravom glasa.