"Epohalna promjena" poštivanja univerzalnih ljudskih prava

Upravo doživljavamo, ističe Amnesty International, "epohalne promjene" univerzalnih ljudskih prava u svijetu. Ova organizacija za ljudska prava se time osvrće na krhki sistem uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata, a u koji spadaju konvencije o ljudskim pravima, univerzalna ljudska prava, humanitarno međunarodno pravo i međunarodni sudovi. Oko svega toga su se države složile nakon zločina koje je počinila nacistička Njemačka.

Amnesty International (AI) smatra da se taj sistem sada nalazi u opasnosti: "Nove i mračne snage provode hajku na ideal univerzalnih ljudskih prava", piše Agnes Callamard, generalna sekretarka Amnesty Internationala, u uvodu godišnjeg izvještaja te organizacije - u okviru kojeg AI godišnje analizira stanje ljudskih prava u 150 zemalja.

Prepoznatljiva tri obrasca

U ovoj godini, Amnesty prepoznaje tri obrasca. Prvi: civilno stanovništvo u područjima zahvaćenim ratnim dešavanjima nalazi se pod sve većim pritiskom. „U našem godišnjem izvještaju opisujemo opšti trend. Pravila koja bi trebala važiti u sukobima, crvene linije koje je postavila međunarodna zajednica, sve se manje poštuju", kaže u razgovoru za DW Julija Duchrow, generalna sekretarka njemačkog ogranka Amnestyja. Primjeri za to su, kako kaže, sukobi u Sudanu, Pojasu Gaze, Ukrajini i Demokratskoj Republici Kongo.

Drugi primjer, navodi Duchrow, su manjine koje su ugrožene u različitim zemljama: queer osobe, izbjeglice, osobe koje razmišljaju drugačije.

I treći: sve više država se ne uspijeva suprotstaviti krizi ljudskih prava. To se upravo, prema riječima generalne sekretarke njemačkog ogranka AI-a, odnosi na zemlje koje su nekada bile posvećene univerzalnim ljudskim pravima poput SAD-a. „Američka vlada djeluje kao raspirivač ove krize ljudskih pravai time ugrožava milijarde ljudi širom svijeta", pojašnjava Duchrow, te kao primjere za to navodi sankcije protiv Međunarodnog krivičnog suda i istupanje SAD-a iz Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih nacija.

Izrael i Gaza ponovo u fokusu

Poseban fokus Amnesty ponovo stavlja na rat u Pojasu Gaze - sukob koji je izbio u oktobru 2023. godine nakon terorističkog napada Hamasa na Izrael, tokom koga su poginule hiljade ljudi. AI optužuje Izrael da vrši „genocid" nad Palestincima. „Međunarodna zajednica je bespomoćno  posmatrala kako Izrael ubija hiljade i hiljade Palestinaca, uključujući čitave porodice i generacije, te uništava temelje njihove egzistencije, kuće, bolnice i škole", navodi se u izvještaju.

Te optužbe je ova organizacija već potkrijepila u izvještaju na 300 stranica objavljenom u decembru prošle godine. Međutim, optužba za genocid je kontroverzna. Izraelska vlada kategorično odbacuje te tvrdnje, a i pravnici u čijem fokusu su ljudska prava, poput Stefana Talmona, sumnjaju u pravnu osnovanost tih tvrdnji. S druge strane, i druge organizacije poput Human Rights Watcha optužuju Izrael za „vršenje djela genocida", na primjer, ciljanim izgladnjivanjem civilnog stanovništva.

Humanitarna katastrofa u Sudanu

Amnesty se u svom izvještaju pozabavio i krizom u Sudanu. Sudan se već više od dvije godine suočava s građanskim ratom koji ima najgore posljedice po civilno stanovništvo. "Tamo je raseljeno više ljudi nego bilo gdje drugo u svijetu”, stoji u izvještaju.

Bivša američka vlada optužila je pobunjeničku grupu za genocid. Amnesty u svom dokumentu ne govori o tome, već o obostranom nasilju te poziva na uvođenje embarga na oružje. Međutim, generalna sekretarka Duchrow ne isključuje da bi AI u budućnosti mogao doći i do zaključka da se tamo provodi genocid.

Takođe u fokusu: protesti u Njemačkoj

U slučaju Njemačke, Amnesty, pored strožijih zakona o azilu, kritikuje i odnos prema protestima. Klimatski pokret je kriminalizovan i "tokom protesta solidarnosti sa Palestincima doživjeli smo paušalne zabrane, policijsko nasilje i neprimjerene reakcije vlasti", kaže Duchrow. U to Amnesty ubraja raspuštanje raznih kongresa, sudske presude zbog slogana i policijske akcije tokom demonstracija koje se ocjenjuju kao previše represivne.

Ono što nije obuhvaćeno u izvještaju su napadi na novinare povezani s propalestinskim demonstracijama, poput posebno ozbiljnog napada u Leipzigu u januaru 2024.

A eksplicitno nije spomenut ni fizički napad na Lahava Shapiru u februaru 2024. ispred restorana u Berlinu, kojeg je sud sada okarakterisao kao antisemitski motivisan. Na pitanje o tome, Duchrow ističe: "Mi se borimo protiv antisemitizma i svih ksenofobičnih pozicija i napada, uključujući i one zasnovane na rasizmu i islamofobiji." Organizacija nije dokumentovala sam slučaj Shapira. "Mi možemo objaviti samo ono što smo sami istražili i dokumentovali. To se u ovom konkretnom slučaju nije dogodilo", rekla je Duchrow.

Povratak poštivanju ljudskih prava

Za narednu godinu Amnesty apeluje na vlade da se vrate poretku ljudskih prava zasnovanom na pravilima i da poštuju ljudska prava i međunarodno pravo. Prema Juliji Duchrow, to takođe uključuje poštivanje i provođenje međunarodnih naloga za hapšenje, poput onog protiv izraelskog premijera Benjamina Netanjahua. A bila bi neophodna i reforma Vijeća sigurnosti UN-a.

I pored svih negativnih stvari, kako je rekla, ima i pozitivnih pomaka, što su pokazali protesti u Južnoj Koreji. "Pored negativnih, mi uvijek vidimo i pozitivne pomake. Da ljudska prava imaju snagu na koju se oslanjaju ljudi koji izlaze na ulice. I zato pozivamo vlade da stave ljudska prava u centar svoje politike. Ali, naravno, za to je potreban angažman svih, to zavisi od svih nas", zaključuje Duchrow.

Aktuelni godišnji izvještaj Amnestyja ima 409 stranica i govori o stanju ljudskih prava u više od 150 zemalja.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu