80 godina nakon rata - Kraj japanskih izvinjenja

Uprkos okrugloj 80. godišnjici, Japan u petak (15. avgusta) neće objaviti zvaničnu vladinu izjavu povodom završetka Drugog svjetskog rata na Pacifiku. Dana 15. avgusta 1945. tadašnji car Hirohito objavio je kapitulaciju Japana putem radija. Osamdeset godina kasnije, premijer Šigeru Išiba neće dati ličnu izjavu, iako je to privremeno razmatrao. Time premijer prekida praksu započetu 1995. godine, prema kojoj kabinet svakih deset godina objavljuje zvaničnu izjavu.

Godine 1995, tadašnji premijer Tomiči Murajama se kao prvi japanski premijer "od sveg srca izvinio za kolonijalnu vladavinu i agresiju" i izrazio "duboko žaljenje". Ministarstvo spoljnih poslova u Tokiju objavilo je ovu izjavu i na kineskom, korejskom i engleskom jeziku.

Odstupanje od pacifizma

Išibin odustanak iznenađuje i zato što je Japan promijenio kurs u bezbjednosnoj i odbrambenoj politici. Njegov kabinet je stoga mogao da objasni ovaj zaokret povodom 80. godišnjice. Ipak, ova ostrvska nacija se de fakto oprostila od svoje pacifističke spoljne politike, koju je zastupala kao pouku iz Drugog svjetskog rata.

Japanski izdaci za odbranu porašće do 2027. na dva odsto ekonomskog učinka. Nakon SAD, Kine i Njemačke, Japan je četvrta najveća ekonomija svijeta. Tokio je takođe ublažio samonametnute zabrane izvoza oružja. Početkom avgusta, Micubiši Hevi Industris Japan osigurao je prvi veliki vojni ugovor od rata i pretekao njemačku kompaniju Tisenkrup Marin Sistems. Koncern gradi jedanaest fregata za australijsku mornaricu – projekat vrijedan oko 5,6 milijardi evra.

Svojim ćutanjem, 68-godišnji premijer Išiba pokazuje obzir prema konzervativnom krilu vladajuće Liberalno-demokratske partije (LDP), kako ne bi ugrozio svoju poziciju kao šef vlade i partije nakon izgubljenih izbora za Gornji dom u julu. Desničari iz LDP-a smatraju da je Japan već rekao sve što je potrebno o kraju rata u izjavi bivšeg premijera Šinza Abea 2015. godine.

Na 70. godišnjicu, Abe je potvrdioizvinjenja svojih prethodnika Tomičija Murajame (1995) i Juničira Koizumija (2005), ali je odbacio dalje izvinjavanja. "Ne smijemo dozvoliti da naša djeca, unuci i čak buduće generacije, koje nemaju veze sa ovim ratom, budu stalno primorani da se izvinjavaju", rekao je Abe.

"Bježanje od odgovornosti"

Njemački istoričar Torsten Veber iz Njemačkog instituta za japanske studije u Tokiju u ovoj izjavi prepoznaje "mentalitet podvlačenja crte". "Iz njemačke perspektive, to djeluje kao bježanje od odgovornosti ili čak poricanje krivice, ali u istočnoazijskom kontekstu ovaj stav je potpuno razumljiv", kaže Veber u intervjuu za Dojče Vele (DW). Mnogi Japanci se vide kao žrtve pretjerane kritike iz Kine i Južne Koreje, jer te zemlje "nacionalistički i anti-japanski instrumentalizuju" svoju istoriju. Intenzivnije bavljenje uzrocima rata i sopstvenim ratnim zločinima takođe bi dovelo do kritičkog preispitivanja uloge cara i carske porodice tokom rata. To bi za širu javnost u Japanu bilo kršenje tabua, smatra Veber.

Ideološka borba oko udžbenika

Nakon Murajaminog izvinjenja 1995, desničarske konzervativne grupe poput Nipon Kaigi i Japanskog društva za reformu udžbenika istorije zalagale su se za revizionističkiji prikaz Drugog svjetskog rata mladima. Kao rezultat, Ministarstvo obrazovanja u Tokiju odobrilo je više udžbenika sa takvim sadržajem. Oni predstavljaju Japan kao žrtvu koja se morala braniti od strane agresije, a uljepšavaju ili prećutkuju sopstvene ratne zločine. Kroz "moralno obrazovanje", koje je 2018. uzdignuto na nivo glavnih predmeta, takvi prikazi stižu i do djece osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta.

Prije dvije godine, neki izdavači su promijenili školske udžbenike o bici za Okinavu. Američki vojnici su se tada iskrcali na južnojapansko ostrvo Okinava u aprilu 1945. Ostrvo se smatralo posljednjom linijom odbrane Japana. U udžbenicima se bitka prikazuje tako da su japanski civili počinili masovna samoubistva jer su bili "satjerani u ćošak napadima američke vojske". Tekstualni odlomci više ne pominju ulogu japanskih snaga, da je japanska vojska sama gurala japanske civile u samoubistvo i koristila ih kao ljudske štitove. Uprkos desničarskim konzervativnim uticajima, većina udžbenika koji se stvarno koriste u Japanu i dalje prikazuje svjetski rat relativno neutralno.

Liberalne novine kritikuju Išibu

Premijer Išiba se u prošlosti izjašnjavao za suočavanje sa ratnom prošlošću Japana. Nakon stupanja na dužnost 2024. godine, rekao je svojim povjerljivim saradnicima da će 80. godišnjica biti "posljednja velika prekretnica dok su još živi ljudi koji su doživjeli rat". S obzirom na to, liberalne novine Asahi kritikovali su ga što ćuti na ovaj istorijski datum iz straha od anti-Išiba pokreta u LDP-u. "Sa Murajamom, Japan je imao premijera koji je bio spreman da rizikuje svoj položaj da bi dao takvu izjavu", pisale su novine. "Danas Japan ima premijera koji odustaje od izjave kako ne bi bio izbačen sa položaja."

Uprkos takvom intenzivnom medijskom izvještavanju o godišnjicama, u Japanu nazvanom "avgustovsko novinarstvo", prema jednoj anketi više od četvrtine ispitanika ne može navesti datum završetka rata. "Zbog uloge društvenih medija u konzumiranju medija, pretpostavlja se da će se ovaj udio povećati", smatra istoričar Veber.