1000 godina poljskog kraljevstva - i svađa pred izbore

Uskoro će se u Poljskoj će se donijeti odluka o smjeru zemlje. Ako na predsjedničkim izborima 18. svibnja 2025. pobijedi lijevo-liberalni kandidat Rafal Trzaskovski, tada će srednje-lijeva koalicijska vlada Donalda Tuska, koja je na vlasti već godinu i pol, dobiti zeleno svjetlo za davno planirane reforme.

Međutim, ako prevagne kandidat nacionalno-konzervativnog tabora, Karol Navrocki, ostat će paralizirajuća pat situacija između vlade i oporbe. Sadašnji predsjednik Andrzej Duda, blizak stranci Pravo i pravda (PiS), blokira većinu vladinih prijedloga svojim vetom. Ovu destruktivnu politiku Navrocki bi kao njegov nasljednik nastavio.

Poljski čin krunidbe postaje kamen spoticanja

U vrtlog političkih sukoba nedavno je dospjelo i jedno ključno povijesno poljsko razdoblje, koje bi zapravo moglo biti razlog za ponos svih Poljaka. Prije tisuću godina, 1025. godine, knez Boleslav Hrabri (Chrobry) iz dinastije Pjastovića dao se okruniti za kralja unatoč protivljenju njemačkog cara, ali uz papinsku suglasnost.

Većina povjesničara pretpostavlja da se svečani čin odigrao u Gnieznu na Uskrs, tada 18. travnja. Time je Poljska postala jedan od najvažnijih aktera u srednjoj i istočnoj Europi te sjeveroistočna predstraža latinsko-kršćanskog Zapada. Uz kršćanizaciju zemlje („Krštenje Poljske") krštenjem kneza Mieszka I. 966. godine, godina 1025. smatra se ključnim događajem poljske povijesti – temeljom poljskog identiteta.

Politička zloupotreba krunidbe, najčešće od strane nacionalističkih i protunjemačkih snaga, ima dugu povijest. Još u srednjem vijeku, kroničar Jan Długosz uzdigao je kralja Boleslava Hrabrog u simbol njemačko-poljskog naslijeđenog neprijateljstva.

Nakon što je Poljska 1795. bila podijeljena između Pruske, Austrije i Rusije i nestala s karte na 123 godine, mit o Boleslavu igrao je važnu ulogu u borbi nacije za opstanak. Nakon Drugog svjetskog rata, poljski komunisti su se također pozivali na Boleslavovo naslijeđe u sukobu sa Saveznom Republikom Njemačkom.

Promjenjiv odnos Poljske prema njemačkom carstvu

U završnici predizborne kampanje, stratezi dvaju suprotstavljenih političkih tabora –uskov europski orijentirani Građanski forum (PO) i euroskeptična PiS Jaroslawa Kaczyńskog otkrili su 1000. obljetnicu krunidbe kao sredstvo za međusobni obračun. „U propagandne svrhe PiS prikazuje prvog kralja kao simbol ustrajne borbe protiv njemačke agresije", piše poljski povjesničar Tomasz Nałęcz u tjedniku Polityka.

Povjesničari naglašavaju da su odnosi Boleslava s Svetim Rimskim Carstvom imali i dobrih i loših razdoblja. Sveto Rimsko Carstvo, poznato i kao Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Nacije od kraja 15. stoljeća, bio je službeni naziv za teritorij kojim su vladali rimsko-njemački carevi od kasnog srednjeg vijeka do 1806. godine.

Tjesna prijateljska veza povezivala je poljskog kneza s carem Ottonom III., koji je 1000. godine hodočastio na grob mučenika Adalberta u Gnieznu. Tom prilikom car je Boleslavu stavio carski dijadem na glavu –ao znak savezništva između dvojice vladara. Sljedeće godine, od 1002. do 1018., bile su obilježene ratovima Poljske protiv nasljednika Otona III., cara Heinricha II. Privremenu slabost Carstva nakon njegove smrti 1024. Boleslav je iskoristio za svoju krunidbu.

Svađa u parlamentu

Tusk je nedavno (25.4.) tijekom svečane sjednice oba doma poljskog parlamenta –ejma i Senata –oja je bila posvećena ovom događaju, pohvalio taj čin. „S krunidbenom čašću Boleslav Hrabri donio je odluku da Kraljevstvo Poljska postane dio Zapada", rekao je Tusk. Tko god želi poništiti tu odluku, gazi krunu nogama, upozorio je poljski premijer.

Predsjednik Duda je, s druge strane, kritizirao „nametnuto umjetno jedinstvo" u EU, koje u stvarnosti znači „hegemoniju najmoćnijih država". „To je pogreška", naglasio je Duda.

Na predizbornom skupu dva dana kasnije predsjednički kandidat Karol Navrocki optužio je premijera da nije razumio „simboliku krunidbe prije tisuću godina". Boleslav Hrabri je, rekao je, bio „naš kralj", koji je „stavljao suverenitet u prvi plan", čak i u odnosu na njemačku državu.

Predizborna kampanja protunjemačkim parolama

Svog protivnika Rafala Trzaskovskog Navrocki je nazvao „taocem poduzetnika i građevinara", kao i „(Georgea) Sorosa i njemačkih zaklada". Mađarsko-američkog poduzetnika i milijardera Georgea Sorosa desni politički tabor u Europi uvijek iznova optužuje za političko uplitanje. Nacionalni konzervativci u Poljskoj također optužuju njemačke političke zaklade da se miješaju u poljsku politiku.

„Na Berlin, na Berlin", skandirali su sudionici skupa nekoliko minuta, obraćajući se Trzaskovskom. „Njegova pobjeda značila bi kraj Poljske kakvu poznajemo", upozorio je njegov protukandidat Navrocki. Kandidat konzervativnog tabora vodi Institut nacionalnog sjećanja, poljski pandan sada ukinutog Ureda za dokumente Stasija.

„Moja Poljska je sigurna i normalna Poljska –ez ilegalnih migranata, zemlja u kojoj se umjesto centara za integraciju grade centri za deportaciju", obećao je Nawrocki.

Predsjednik Duda podržava nacionalno-konzervativnog kandidata

Koliko je situacija ozbiljna prije izbora, pokazuje zaokret predsjednika Dude. Još u studenome tvrdio je da podrška jednom od kandidata za njegovog nasljednika ne pripada zadaćama aktualnog predsjednika. Tijekom jednog nastupa ponašao se kao da se ne može sjetiti imena kandidata PiS-a.

U nedjelju je, međutim, iznenada nastupio na Navrockijevom predizbornom skupu u Łódźu i odbacio svaku prividnu neutralnost. Oštro je napao Tuskovu vladu, optužio premijera za „cinizam i podlost" te se demonstrativno svrstao uz Navrockog.

„Ja, Andrzej Duda, dat ću svoj glas Karolu Navrockom jer vjerujem da će učiniti sve kako bi Poljska bila časna i snažna", izjavio je Duda. „Započela je prava borba za Poljsku", obrazložio je zaokret predsjednika njegov bliski suradnik Marcin Mastalerek u ponedjeljak (28.4.) na televiziji TVN.

Za predsjedničku funkciju kandidiralo se ukupno 13 kandidata. Prema anketama, Trzaskovski vodi ispred Navrockog, no prednost liberalnog gradonačelnika Varšave se smanjuje. Ako nijedan kandidat ne osvoji apsolutnu većinu 18. svibnja/maja, održat će se drugi krug dva tjedna kasnije (1. lipnja/juna 2025).

Ovaj tekst najprije je objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu