Što pomaže u borbi protiv napada nožem?

Od novembra/listopada prošle godine u Njemačkoj je na snagu stupio pooštreni Zakon o oružju. Cilj njegovog usvajanja je bio etabliranje zona u javnom prostoru u kojima je zabranjeno nošenje noževa. Radi se primjerice o mjestima na kojima se održavaju pučka veselja, tržnice, kolodvori, ali i autobusi ili vlakovi. I to neovisno o kakvim je noževima riječ, odnosno koliko je dug bodež.

U slučaju da policija prilikom kontrole, na primjer na kolodvoru, otkrije da netko sa sobom ima nož, toj osobi prijeti novčana kazna, a nož biva konfisciran.

Ilegalno nošenje noža

Zahvaljujući novoj zakonskoj regulativi, vlasti mogu brže i jednostavnije etablirati posebne zone u kojima je zabranjeno nošenje oružja. Policijski službenici u tom slučaju oduzimanjem noževa ili novčanim kažnjavanjem mogu djelovati preventivno, sa ciljem zastrašivanja potencijalnih kršitelja zakona. Takve zone postoje u sve više njemačkih gradova.

U koalicijskom ugovoru stranaka Unije (CDU/CSU) i SPD-a može se pronaći i jedan kratki odlomak posvećen upravo kriminalu koji se povezuje uz noževe. Nova vlada, kako najavljuje, želi ispitati je li moguće dodatno pooštrenje kazni kojima se sankcionira nasilje pri kojem se koristi noževe.

Pojačane kontrole

Kriminologinja Britta Bannenberg sa Sveučilišta Justusa Liebiga u Gießenu smatra da su zone u kojima je zabranjeno nošenje noževa smislena mjera: „Pogotovo u kriminalnim hot-spotovima u javnom prostoru, tamo gdje se kreće puno ljudi, gdje se sastaju mnogi mladi ljudi kako bi se zabavljali, tamo gdje postoji povećani potencijal eskalacije, upravo tamo zone zabrane nošenja noževa i paušalne kontrole mogu povećati razinu sigurnosti."

No, Bannenberg ipak dodaje kako je uvjerena da takve zabrane vjerojatno neće zastrašiti one ljude koji kalkuliraju s nasiljem, primjerice u području organiziranog kriminala ili vezano uz droge.

Nema jamstva sigurnosti

Zakoni i kontrole ipak ne jamče potpunu sigurnost. "I onda se odjednom taj čovjek pojavio ispred mene i ubo me je nožem, a da ništa nije rekao”, priča Liliana F. Ova 19-godišnjakinja je u februaru/veljači bila napadnuta na kolodvoru jednog manjeg mjesta u Donjoj Saskoj, pritom je doživjela teške povrede i bila je životno ugrožena.

Napadač je bio jedan psihički bolestan muškarac, od ranije poznat policiji – imao je nož, koji je na tom mjestu bio zabranjen. U Donjoj Saskoj, kako tvrdi policijska statistika, dnevno se u prosjeku registrira osam napada nožem. U Berlinu – deset.

Veći broj napada nožem?

Oko 29.000 napada nožem su njemačke vlasti zabilježile u cijeloj zemlji tijekom protekle godine. Statističari su kao „napad" registrirali i prijetnje, odnosno pokušaje napada noževima.

U oko 10.000 slučajeva opasnih tjelesnih ozljeda noževi su bili oružje u rukama počinitelja, to je oko deset posto više nego u 2023. Svaki 20. teški napad na neku osobu u Njemačkoj uslijedio je korištenjem noževa. „Istovremeno je opao broj delikata vezanih uz pljačke korištenjem noževa", objašnjava kriminolog Dirk Baier iz ciriške Visoke škole za primijenjene znanosti.

On je oprezno optimističan i smatra da je broj napada nožem možda dosegao vrhunac: „Kada nasilni zločini dosegnu razinu koju neko društvo više ne prihvaća, onda mi znamo da se trend može i promijeniti."

Akteri civilnog društva, socijalni radnici u školama i policijske institucije koje se u svom radu fokusiraju na te teme mogu doprinijeti smanjenju broja delikata. „Mislim da smo po pitanju noževa u toj fazi", dodaje kriminolog.

No, statistički podaci su još uvijek nedovoljno precizni. Za sada su rijetki i istraživački projekti koji se bave nasiljem povezanim uz korištenje noževa. Donja Saska u ovoj godini želi pokrenuti jedan takav projekt, a upravo se i pravnica Britta Bannenberg bavi istraživanjem nasilja povezanog uz noževe: "Želimo saznati tko i iz kojih razloga nosi ili koristi nož, kako bi omogućili uvođenje ciljanih prevencijskih mjera.”

Muška stvar?

Posjedovanje noževa i nasilje povezano uz korištenje noža su muška stvar. „Muškarci su nasilniji od žena. To je opća kriminološka spoznaja”, kaže Bannenberg. A kriminolog Dirk Baier dodaje: „Ima to veze i s predodžbom oko toga što je muškost, nož upravo to pokazuje: ja sam opasan tip.”

Pogotovo mladi muškarci, mlađi od 40 godina, češće naginju nasilju. Brojke su po tom pitanju više nego jasne: u Saskoj, primjerice, u domeni kriminala vezanog uz noževe, devet od deset osumnjičenih osoba su muškarci, osam od deset žrtava je također muškog spola. Sva treća (muška) osumnjičena osoba u Saskoj je mlađa od 21 godine. Oko 50% ih potječe iz inozemstva.

Kakvu ulogu igra podrijetlo?

Stručnjakinja Bannenberg se zalaže za to da se ne relativizira podrijetlo tih ljudi: ona kaže da postoje doseljenici iz zemalja u kojima su nasilan odgoj djece i iskustvo nasilja na vlastitoj koži znatno izraženiji nego što je to slučaj u Njemačkoj. No, podrijetlo je samo jedan od brojnih faktora, a pitanje uzroka mnogo kompleksnije, dodaje ona. 

Po mišljenju Dirka Baiera moraju se uvažiti i okolnosti: traumatična iskustva bijega iz zemlje podrijetla, manjkave perspektive u Njemačkoj, nedostatna integracija, sve to, kako on kaže, može utjecati na nasilničko ponašanje tih ljudi.

U borbi protiv noževa potreban je dug dah. Baier se zalaže za usvajanje nacionalnog akcijskog plana. Potrebno je, kaže on, više novca za socijalni rad, više savjetovanja i skrbi oko počinitelja, potrebne su kampanje protiv nasilja – i više pažnje posvećene žrtvama.

„Imati sa sobom nož, to ništa ne donosi. U najgorem slučaju ćeš nekoga ozlijediti, neku osobu koja u sve to nije uključena, tako ćeš uništiti nečiji ljudski život”, kaže Liliana F., koja je prije samo nekoliko mjeseci jedva preživjela napad nožem.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu