Što Izrael radi u Siriji i zašto?

U ponedjeljak navečer na jugu Sirije izvješena je izraelska zastava. To je u najmanju ruku neobično. Iako je iza kulisa postojalo nimalo lako, desetljećima dugo smanjenje napetosti između izraelske vlade i  Assadovog režimaodnosno bivše sirijske diktatorske vlade, ove dvije nacije se uglavnom međusobno smatraju neprijateljskima.

Ubrzo nakon što je izraelska zastava podignuta na kružnom toku u južnoj pokrajini Sweida, domu većeg dijela sirijske manjine Druzi, drugi mještani su je skinuli i zapalili.

Podizanje i paljenje zastave dogodilo se nakon još jednog zabrinjavajućeg incidenta tokom vikenda: pucnjave u Jaramani, predgrađu Damaska ​​s većinskim Druzima, između lokalnog stanovništva i novih sirijskih snaga sigurnosti. Ali izvješća su bila zbunjujuća: je li zajednica Druza bila na udaru nove vlade ili je ovo sukob bez političke pozadine?

"Bilo je svakakvih glasina”, rekao je za DW mještanin Jaramane koji je želio ostati anoniman s obzirom na osjetljivost situacije. "Neki ljudi kažu da su Druzi, koji su se borili protiv snaga sigurnosti, imali veze s Druzima u Izraelu i da su ih oni tajno financirali kako bi ovdje stvarali probleme."

Zajednica Druza je mala bliskoistočna vjerska sekta, koju karakterizira eklektičan sustav doktrina. Procjenjuje se da oko 150.000 Druza u Izraelu ima izraelsko državljanstvo, redovno služi vojsku i slovi za veoma lojalnu zajednoicu prema državi Izrael. U Siriji, oko 700.000 Druza čini jednu od najvećih manjinskih zajednica u zemlji i vrši pritisak na novu sirijsku vladu da podupire prava manjina.

„Drugi, uključujući mnoge iz organizacija civilnog društva, okrivili su vjerske vlasti (ove skupine) jer igraju na ovu kartu (s Izraelom) kako bi mogli imati veću moć unutar nove vlade,” nastavio je izvor. 

U nedjelju, odgovarajući na pucnjavu, izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je da je njegova vojska spremna braniti sirijsku manjinu Druza od svake opasnosti koju bude predstavlja nova sirijska privremena vlada. "Ako režim naudi Druzima, nanijet ćemo mu štetu", rekao je Netanyahu.

To je rečeno unatoč činjenici da je privremena vlada — koju trenutno vodi Hayat Tahrir al-Sham ili HTS, pobunjenička milicija koja je vodila ofenzivu kojom je srušen autoritarni Assadov režim — do sada propovijedala nacionalno jedinstvo. Ova vlada kaže da bi sve sirijske etničke ili vjerske manjine, poput Kurda, kršćana, Druza i Alavita, trebale biti uključene u vođenje zemlje.

Iako postoje različite frakcije i mišljenja unutar sirijske zajednice Druza, promatrači kažu da većina odbija izraelsku "zaštitu".

Zašto Izrael "brani" Druze?

Izrael već dugo prakticira ono što je poznato kao njegova "doktrina periferije", gdje traži savezništvo s nemuslimanskim manjinama, poput Druza, i zemljama u regiji kako bi ojačao vlastitu sigurnost, istaknula je Trita Parsi, izvršna potpredsjednica Quincy Instituta za odgovorno državno umijeće sa sjedištem u Washingtonu, u objavi na platformi X (bivši Twitter).

Stanovništvo Sirije od oko 25 milijuna ljudi vrlo je raznoliko, s više etničkih skupina i vjera, od kojih su neke još uvijek podijeljene godinama diktature i građanskog rata. Različiti strani interesi promiču te podjele kako bi unaprijedili vlastite ciljeve, rekao je za DW Andreas Krieg, viši predavač na Školi sigurnosnih studija na King's Collegeu u Londonu.

"Vidjeli smo kako Rusi guraju priče protiv HTS-a, pokušavajući 'zaštititi' kršćane tijekom Božića. Vidjeli smo kako Iranci govore da su 'zaštitnici šiita' u Siriji, a Izrael radi istu stvar govoreći da smo mi ovdje da 'branimo' Druze", kaže ovaj analitičar. 

Zadnje što Izrael želi je "inkluzivna vlada u Siriji koja potencijalno može stabilizirati zemlju do te mjere da bi imala snagu i sposobnost uzvratiti Izraelu", tvrdi Andreas Krieg.

Izraelska invazija?

Stručnjaci kažu da su izjave o odbrani manjina, koje izazivaju podjele, također povezane s drugim dijelom izraelske strategije u Siriji, koji uključuje trupe na terenu.

Od početka decembra, kada je svrgnut Assadov režim, Izrael je pokrenuo redovne zračne napade na Siriju. Prema navodima grupe za monitoring Armed Conflict Location and Event Data (ACLED), Izrael je izveo više zračnih napada na Siriju u decembru 2024. nakon pada Assadovog režima, nego tokom cijele 2023. i "uništio je između 70% i 80% strateških vojnih kapaciteta bivšeg režima unutar prvih 48 sati", napisali su istraživači ACLED-a.

Ove sedmice Izrael je izveo više zračnih napada na, kako kaže, vojne ciljeve u Siriji.

Izrael je također premjestio trupe u tampon zonu pod nadzorom UN-a, uspostavljenu između dviju zemalja, kako bi osigurao pridržavanje sporazuma o razdruživanju iz 1974. godine. Izrael je naveo da je to neophodno, kako bi se garantirala sigurnost, dok se ne uspostavi prava sirijska vlada. Ali od tada izraelski dužnosnici govore da će trupe tamo ostati na duži period.

Promatračke snage Ujedinjenih nkakooda za razdruživanje ili UNDOF, zadužene za nadzor tampon zone, izrazile su zabrinutost. "Od 7. decembra, UNDOF je primijetio značajno povećanje kretanja izraelskih odbrambenih snaga unutar područja razdvajanja i duž linije prekida vatre", stoji u njihovom saopćenju. "UNDOF je obavijestio svoje izraelske kolege da ove radnje predstavljaju kršenje sporazuma." 

Satelitske slike iz januara koje su analizirali BBC i Al Jazeera potvrdile su trajniju prisutnost Izraela u Siriji. A izjave lokalnog stanovništva u tim područjima, koje je prikupila medijska kuća Syria Direct,  sugeriraju da izraelska vojska preuzima kontrolu nad tamošnjim teritorijem. Izgrađene su nove ceste i zgrade, poljoprivrednici su bili spriječeni da se brinu o svojim farmama, masline, kuće i pumpe za vodu su uništene, a neke mještane su izraelske snage odvele u pritvor. 

Nakon što se situacija pogoršala, stanovnici sela su rekli za Syria Direct da im je izraelska vojska ponudila vodu, hranu, struju, pa čak i poslove na okupiranoj Golanskoj visoravni.

Protiv međunarodnog prava

Tokom govora u nedjelju, izraelski predsjednik Netanjahu otišao je još dalje, zahtijevajući "potpunu demilitarizaciju južne Sirije".

„Izrael je teško prekršio međunarodno pravo i to ne samo time što je zauzeo sirijsku zemlju i nezakonito je držao“, objašnjava londonski stručnjak Krieg, „već i korištenjem vojne sile unutar Sirije protiv ciljeva koji u ovom trenutku ne predstavljaju izravnu prijetnju Izraelu.

To bi moglo imati pozitivne kratkoročne rezultate, ali neće dovesti do dugoročne sigurnosti, rekao je vojni strateg za DW. "Izrael sebe vidi kao još uvijek okruženog neprijateljima", objasnio je Andreas Krieg. "U njihovim mislima, od 1948. kada je Izrael stvoren, oni vode rat protiv svih svojih susjeda. Tako da tu nema povjerenja … (i) umjesto da se angažira s novim vodstvom (Sirije), Izrael opet igra na kartu konfrontacije."

U sličnim situacijama u susjednim zemljama sukobi su na kraju doveli do formiranja grupa otpora, koje su zatim dodatno ugrozile Izrael, istaknuo je analitičar sa londonskog King's Collegea.

Već su se pojavili prvi izvještaji o jednoj maloj skupini na jugu zemlje, koja sebe naziva "Front islamskog otpora u Siriji", koja je spremna boriti se protiv izraelskih vojnika koji su trenutno u njihovoj zemlji.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu