Što će izabrati građani Grenlanda?

Najveći otok na svijetu jest dio države Danske, ali zapravo uživa veliku autonomiju. Jedino vanjsku politiku, sigurnost i financije Grenland još dijeli s Danskom, ali čak i to uz osobitosti: Grenland je još 1985. odlučio kako ne želi biti članicom Europske ekonomske zajednice, odnosnoEuropske unije kao što je Danska.

Inače jedva da su ikoga u svijetu zanimali ishodi regionalnih izbora gdje oko 40 tisuća stanovnika Grenlanda bira 31 zastupnika Inatsisartuta, lokalnog parlamenta. Ali pred izbore koji će se održati sljedećeg utorka 11. ožujka je zanimanje golemo već i zbog posve jasnih teritorijalnih pretenzija američkog predsjednika Trumpa „dobiti"i Grenland kao područje Sjedinjenih Američkih Država.

Vojno i strateški, Grenland već odavno nije tek ledena pustoš u blizini Sjevernog pola: preko njegovog područja je i najmanja udaljenost između SAD i današnje Rusije tako da je još u pedesetima Danska, kao članica NATO-a dozvolila SAD na sjeverozapadu Grenlanda uspostaviti zračnu bazu Thule –anas se ona zove Pituffik Space Base za elektronsko izviđanje i rano otkrivanje mogućih sovjetskih projektila usmjerenih na Sjedinjene Države.

Od nafte pa do uranija

U međuvremenu je osim sigurnosnih, Grenland postao zanimljiv ne samo Sjedinjenim Američkim Državama i zbog rudnih bogatstava koje bi mogla posjedovati: prije svega na jugu se pretpostavlja kako ima nafte i zemnog plina, ali i kovina kao što su zlato, uranij ili cink. Već u svom prethodnom mandatu je Trump ponudio Danskoj „otkupiti" Grenland –što je Kopenhagen glatko odbio.

Ne sasvim različito od ruskog predsjednika i Trump nema osobitog poštovanja prema državnim granicama: tu nije samo riječ o „povratku" nadležnosti nad Panamskim kanalom ili Trumpovim idejama što bi se moglo učiniti s Palestincima u Pojasu Gaze, nego pretenzija ima i prema Kanadi – osobito prema Grenlandu. Još prije nego što je opet dospio u Bijelu kuću, Trump je u vlastitom zrakoplovu na Grenland poslao svog sina Donalda mlađeg u navodno „turističko putovanje". Početkom ožujka je Trump pred američkim kongresom doduše stanovnicima Grenlanda poručio kako im „podupire pravo odrediti vlastitu budućnost", ali ubrzo nakon toga dodao i kako „misli da ćemo  dobiti(Grenland). Ovako ili onako, dobit ćemo ga."

No građani Grenlanda imaju drugačije mišljenje: već nakon provokativnog „ljetovanja" sina američkog predsjednika je objavljeno istraživanje mnijenja po kojem si samo 6% građana Grenlanda može zamisliti postati Trumpovi podanici, 85% upitanih je odlučno protiv. Mnogo izraženije je mišljenje kako bi Grenland –očnije, Kalaallit Nunaat jer i „Zelena zemlja" je naziv kojeg su otoku dali tuđinci Vikinzi, trebao postati potpuno suverena država.

Strani influenceri nemaju previše šansi

Ali i u težnji za neovisnošću su tamošnja rudna bogatstva glavna pretpostavka: trenutno dobra trećina proračuna Grenlanda se puni novcem iz Danske jer je Grenland, po mjerilima današnjeg svijeta, upravo beznadno zaostao. Cesta praktično nema jer ih se ne može niti graditi preko leda, do velikog dijela Grenlanda u dugim noćima zimskih mjeseci se ne može stići niti brodom. Mnogi mladi stanovnici otoka tamo ne vide nikakvu perspektivu tako da je, ako ne odlazak onda alkohol – posljednje doba i narkotici naizgled jedini izlaz i golemi problem. Rudna bogatstva su velika šansa i mladima pružiti nadu u bolju budućnost, ali tu Grenland svakako želi sam odlučiti, tko će dobiti koncesiju: američke tvrtke, tu su naravno i Rusi, a i Kina se nada tamo stvoriti svoje uporište.

Kako upozorava i danska tajna služba Politiets Efterretningstjeneste (PET), strane službe su očito aktivne i uoči ovih izbora na Grenlandu. Kako se pokazalo kao tipično za ruske službe, primijećeni su „brojni slučajevi sumnjivih bankovnih računa na internetu" između ostalih osoba koji se „predstavljaju kao danski i grenlandski političari i pridonose polarizaciji javnog mnijenja." Niti Amerikanci nisu besposleni: kako se čuje, influenceri bliski Trumpu su u glavnom gradu Grenlanda, Nuuku dijelili novčanice od 100 dolara, a grenlandski zastupnik Kuno Fencker se u Washingtonu sastao s Trumpovim republikancima koji teže pripojenju Grenlanda.

Izbori će proći, ali ne i opasnost

Johan Farkas, profesor medija Sveučilišta Kopenhagen ne misli kako takve akcije, osobito anonimne preko socijalnih mreža imaju nekakav osobit učinak: „Grenland je zapravo veoma malena zajednica sa bliskim međusobnim vezama. Po mom mišljenju, na njih nipošto nije lako utjecati koga će birati nekakvim fake-accounts ili sličnim metodama." No i političare Grenlanda brine mogućnost potpore nekoj političkoj opciji na tom otoku kao što na primjer Elon Musk neumorno podržava  ekstremističke populiste u državama Europe. Utoliko je početkom veljače tamošnji parlament usvojio zakon kojim se potpuno zabranjuju strane ili anonimne novčane potpore političkim strankama, uz izuzetak Danske.

I profesor Farkas misli da je to pravi odgovor: upozorava kako „opasnost još nije prošla", ali i kako je „prije mjesec dana bio više zabrinut nego što je danas". Jer nakon izjava američkog predsjednika se na socijalnoj mreži oglasio i predsjednik pokrajinske vlade, Mute Egede jasnom porukom: „Mi ne želimo biti niti Amerikanci, niti Danci, mi smo Kalaaliti. Amerikanci i njihov vođa to mora razumjeti", izjavio je sadašnji predsjednik vlade Grenlanda i čelnik stranke Inuit Ataqatigiit (Zajednica Inuita) koja uz socijaldemokratsku stranku Siumut (Napredak) ima uvjerljivu većinu u pokrajinskom parlamentu.

Ali makar ne izgleda kako će doći do većih promjena u političkim odnosima snaga na Grandlandu ovim izborima,  profesor Farkas upozorava: „Važno je i dalje promatrati i shvatiti kako ova prijetnja neće jednostavno nestati nakon izbora. Sve dok je deklarirana želja SAD preuzeti Grenland, postoji i rizik kampanja širenja utjecaja svake vrste."

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu