Šta Brisel sada traži od Srbije?

Dugo je djelovalo nemoguće da Srbija još do kraja juna otvori pregovaračka poglavlja 23 i 24 u procesu pristupanja EU. Međutim, to je postalo moguće nakon što je Hrvatska prije desetak dana dala zeleno svjetlo za otvaranje poglavlja 23. Ipak, u Briselu se iza zatvorenih vrata i dalje vode žustre debate o tome kakva treba da bude zajednička pregovaračka pozicija prema Beogradu. Kako saznaje DW, različite manje ili veće zahtjeve imaju susjedne zemlje Rumunija, Bugarska i Mađarska, ali i Njemačka i Finska.

Napredak sa Prištinom pa poglavlja

Tokom sastanka radne grupe Evropskog savjeta zadužene za pitanja proširenja predstavnici Njemačke su prethodne sedmice ostali na poziciji da se pregovaračka poglavlja mogu otvarati samo ukoliko dođe do daljih pomaka u normalizaciji odnosa sa Kosovom. To ne važi za već otvorena poglavlja 35 (upravo odnosi sa Kosovom), 32 (finansijska kontrola) kao ni 23 i 24 (pravosuđe, sloboda, bezbjednost, ljudska prava) koja bi trebalo da budu otvorena uskoro.

Međutim, otvaranje ostalih poglavlja će Njemačka podržati tek „u svjetlu napretka u zatvaranju preostalih rupa u primjeni Sporazuma o normalizaciji iz aprila 2013“. Berlin traži da Beograd i Priština nastave tehnički dijalog, ali i razgovore visokih političkih predstavnika čim se formira srpska vlada. To proizilazi iz jednog povjerljivog dokumenta njemačkog Ministarstva spoljnih poslova u koji DW ima uvid.

Berlin insistira i da se evropska pregovaračka pozicija proširi tako da se pomenu i „zabrinjavajući“ glasovi tokom srpske predizborne kampanje. Prema stavu njemačkih diplomata, prečesto su u prvi plan tokom debate isticani „nacionalni interesi Srbije na Kosovu i u Republici Srpskoj“ umjesto „ambicija za pristup EU“. U dokumentu se ne navodi pobliže na čije se izjave misli.

Komšije pitaju za manjine

U radnoj grupi zaduženoj za proširenje sjede predstavnici Evropske komisije i svih članica. Iz protokola se vidi da hrvatski predstavnik nije više imao posebnih primjedbi, ali zato su predstavnici Mađarske, Rumunije i Bugarske naglasili značaj monitoringa i zatražili da Brisel provjerava da li će se Srbija držati zadatih rokova za ispunjavanje akcionog plana. Stav Rumunije je da Brisel od Srbije jasnije treba da traži bolje omogućavanje božijih službi na jeziku manjina.

Nedavno je šefica pregovaračkog tima Srbije Tanja Miščević rekla da je svjesna mogućnosti novih zatezanja na osnovu bilateralnih tema. „Na početku procesa smo napravili pregled potencijalnih bilateralnih pitanja sa svim državama, ne samo sa susjednim, i o tome se veoma vodi računa“, rekla ona.

Čini se ipak da u ovoj fazi neće biti daljih zatezanja ni blokada. Jer stav Evropske komisije o rumunskom zahtjevu je da je akcioni plan Srbije o zaštiti manjina dovoljan, da ne treba tražiti više jer su ispunjeni standardi Okvirnog sporazuma za zaštitu nacionalnih manjina Savjeta Evrope. Taj dokument je usvojen 1995. a Srbija ga je potpisala 2001. godine. Na primjedbe da strogo treba kontrolisati tempo kojim Beograd ispunjava ono što je zacrtano u akcionom planu za poglavlja 23 i 24, u Evropskoj komisiji ponavljaju da je „kvalitet važniji od brzine“.

Iz dokumenta u koji DW ima uvid proizilazi da je posebno predstavnik Finske naglasio značaj nezavisnog pravosuđa, primjerenog trajanja procesa, poboljšanja obrazovanja sudija i tužilaca, sprovođenje akcionog plana za borbu protiv korupcije i poboljšanja zakona o zaštiti podataka. Helsinki nije tražio da se u zajedničku pregovaračku poziciju sada uvode novi elementi, ali je jasno da će tokom pregovora insistirati na pobrojanim temama.