"Šerifi za odbranu od toplotnih udara"

Šta povezuje Atinu, Daku, Fritaun i Santjago de Čile? Sve ove metropole pokušavaju da se zaštite od sve ekstremnijih vrućina. U tome pomažu takozvani Chief Heat Officers, odnosno službenici zaduženi za zaštitu od vrućina – svojevrsni "vatrogasci" za ekstremne temperature.

Oni pomažu lokalnim vlastima u analizi situacije na terenu, izradi planova djelovanja i provedbi zaštitnih mjera. To uključuje, na primjer, planiranje hladnijih trotoara i krovova ali i strategije za hitne slučajeve. U  gradu Freetownu  (Sijera Leone) službenici za vrućine učestvuju u pošumljavanju gradskih površina, jer zelene površine pomažu da grad dobije hlad. Putem aplikacije se povezuju ljudi koji se brinu o gradskim stablima i za to dobijaju novčanu naknadu.

Reagovati prije nego što vrućina stigne

Američki think tank Atlantic Council pokrenuo je 2021. koncept postavljanja gradskih povjerenika, odnosno šerifa za zaštitu od vrućina. Prema njihovim procjenama, do 2050. godine čak 3,5 milijardi ljudi će biti poogođena ekstremnom toplotom, polovina njih u urbanim sredinama.

Zato bi se gradovi trebali ozbiljno pripremiti, kaže Eleni Myrivili, stručnjakinja za vrućine iz Climate Resilience Centra pri organizaciji Atlantic Council i bivša povjerenica za vrućinu u Atini.

"Obično se problem vrućine rješava tek kad dođe do velike krize – toplotnog talasa, požara ili suše. A kada to prođe, sve se zaboravi", kaže Myrivili.

Zadatak službenika/ce za vrućinu nije samo pripremiti grad na takve situacije i zaštititi posebno ugrožene grupe, već i pomoći svim relevantnim institucijama da razviju dugoročne planove za rashlađivanje gradova.

Vrućine se moraju uzimati u obzir još pri planiranju ulica, trgova, zgrada – u svim važnim političkim odlukama. To je, kaže Myrivili, najteži dio posla.

"Ne mogu reći da mi je to u Atini u potpunosti uspjelo", priznaje iskreno. Bila je zadužena za ta pitanja od 2021. do 2023. godine. "Ali, uspjela sam promijeniti dotadašnji način razmišljanja – ljudi sada shvataju da je vrućina ozbiljna prijetnja zdravlju, ekonomiji i društvu."

Svaki grad treba službenika za vrućinu

Atlantic Council je do sada podržao osnivanje osam takvih funkcija širom svijeta. Ideja sve više ekspandira, kaže Myrivili. "Ako gradonačelnik prepozna važnost ovog problema, povjerenici za zaštitu od vrućine mogu učiniti čuda – pronaći budžet, koordinirati između odjela i zaista pokrenuti stvari."

U SAD-u, Keniji i gradovima poput Londona, Ženeve i Pariza, koncept je već zaživio. Indija je čak usvojila zakon kojim se svakoj saveznoj državi nalaže da imenuje službenika za vrućinu – što je, prema riječima Eleni Myrivili, itekako opravdano.

Broj dana sa ekstremnim vrućinama dramatično raste

Između maja 2024. i maja 2025, oko 4 milijarde ljudi – pola svjetske populacije – doživjelo je najmanje 30 dodatnih dana ekstremne vrućine. To pokazuje izvještaj više institucija, uključujući i Crveni križ. U 195 od 247 analiziranih zemalja i regija, zbog globalnog zagrijavanja broj takvih dana se, u najmanju ruku, udvostručio.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), godišnje oko 500.000 ljudi umire od posljedica toplotnih udara. Većina ih živi u Aziji, ali i u Evropi je 2024. zabilježena druga najtoplija godina od početka mjerenja, naročito u jugoistočnoj Evropi.

U Njemačkoj i širom EU broj starijih osoba – koji su posebno ugrožene – raste. Njemačka Alijansa za klimatske promjene i zdravlje (KLUG), koja okuplja 100 organizacija, upozorava da je ova kategorija ljudi najugroženija.

"Svaki dodatni djelić stepena rasta temperature povećava rizik za naše živote, ekonomiju i planet", rekla je generalna sekretarka WMO Celeste Saulo u aprilu, predstavljajući izvještaj o stanju klime u Evropi.

Gradovi koji djeluju

Grad Finiks (Arizona, SAD) formirao je šesteročlani tim koji se bavi isključivo zaštitom od vrućina. Tokom ljeta su na raspolaganju hitni smještaji za rashlađivanje, kao i centri i stanice s pitkom vodom. U Barseloni se za to koriste i muzeji i biblioteke – kao mjesta za odmor i rashlađivanje.

U Njemačkoj gradovi kao što su Keln i Frajburg već imaju prve akcione planove, informativne kampanje i mjere za zaštitu ranjivih grupa. Takođe se uvode sistemi ranog upozoravanja i pojačano ozelenjavanje gradskih "vrućih tačaka".

U Frajburgu se fokus stavlja na zelene površine i brzo dostupnu hladovinu. Keln je proširio sjenila na javnim zgradama, a Evangelička crkva u Njemačkoj ponudila je crkve kao rashladna skloništa.

U švicarskom Bazelu se, umjesto velikih građevinskih projekata, koristi mobilno zelenilo. Grad planira uklanjanje betonskih površina i njihovu zamjenu zelenim.

Poziv za sistemsko djelovanje

Ipak, prema KLUG-u, Njemačka znatno zaostaje kada je riječ o sveobuhvatnoj zaštiti od vrućina. "Vrućina je najveći zdravstveni rizik uzrokovan klimatskom krizom u Njemačkoj", upozoreno je početkom juna u Berlinu.

Predsjednik Njemačke ljekarske komore Klaus Reinhardt naglasio je: "Toplotni talasi postaju češći, duži i intenzivniji. Na to se društvo mora pripremiti. Vrućina pogađa sve, bez obzira na godine ili zdravstveno stanje."

"Mi kao društvo još nismo shvatili kada i koliko vrućina postaje opasna", dodaje predsjednik KLUG-a Martin Herrmann. U Njemačkoj, kaže on, od vrućine umre više ljudi nego u saobraćajnim nesrećama. Zbog toga traže obaveznu primjenu mjera zaštite na lokalnom nivou i veću finansijsku i kadrovsku podršku.

Njemački Savezni institut za javno zdravlje nedavno je objavio novi online-portal s praktičnim savjetima za ponašanje tokom vrućina – izbjegavanje izlaska u podne, provjeru lijekova, te zračenje prostorija samo kad je vani hladnije nego unutra.

Predsjednik KLUG-a, Hermann, zaključuje: "Vidimo mnogo dobrih pojedinačnih projekata, ali je problem primijeniti ih širom zemlje. Vrijeme je da se sve to konačno provede."
Istovremeno grška ekspertica Eleni Myrivili upozorava: "Vrućina koju sada osjećamo nije ništa u poređenju s onim što nas tek čeka. Bit će mnogo opasnije, a ljudi toga još nisu svjesni. Zato je rad na rješenjima sada važniji nego ikad."